Trebalo je to biti suđenje stoljeća. Najveći hrvatski tajkun Ivica Todorić prije šest je godina završio iza rešetaka, a sve prljavo rublje izišlo je na svjetlo dana.
Hrvati su tako doznali da je gazda novcem Agrokora financirao kupnju Kulmerovih dvora, svoje privatne rezidencije na obroncima Medvednice, da su se članovi njegove obitelji Agrokorom služili kao vlastitom kasicom prasicom kada su kupovali spizu, brendirane torbice, plaćali luksuzna putovanja i pokrivali troškove kockarnica u Las Vegasu.
Doznali smo i da je Todorić prikrivao razmjere kataklizme u Agrokoru, lažirao financijska izvješća i isplaćivao nerealno visoku dividendu. Koncern je oštetio za 1,2 milijarde kuna. Vlada je brzopotezno imenovala privremenu upravu, Agrokor je ubrzo postao Fortenova, a DORH je protiv Todorića podignuo optužnicu.
Sukob interesa
Tužitelji su se hvalili da su prikupili više od 80 tisuća stranica dokaznog materijala i na istragu do sada utrošili 11,4 milijuna kuna. A onda je ovih dana uslijedio hladan tuš.
Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ovog je tjedna donijelo odluku da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala, direktora poljske tvrtke KPMG, kojega je angažiralo hrvatsko tužiteljstvo u slučaju Agrokor, nezakonit dokaz. Tijekom ispitivanja se, naime, otkrilo da Kamal uopće nije sudski vještak, da ne zna hrvatski jezik te da nije mogao ni analizirati komplicirane Agrokorove financijske izvještaje, te da vještačenje Agrokora nije proveo on. Nego ga je samo potpisao.
Odvjetnici optuženih od početka su tvrdili da je vještačenje provela hrvatska podružnica KPMG-a. Ista ona koja je radila za Agrokor u vrijeme izvanredne uprave, što je pravno neobranjiva pozicija zbog očitog sukoba interesa.
DORH se Kamalovim angažmanom propisno osramotio. Poznatog splitskog odvjetnika Branka Šerića pitamo može li ovaj fijasko dovesti do pada optužnice protiv Todorića.
– U predmetima gospodarskoga kriminala uvijek su krucijalni dokazi knjigovodstvena vještačenja.
Kao što se kod ubojstva uvijek prati trag krvi kako bi se otkrila žrtva i ubojica, tako se i u ovim slučajevima mora pratiti trag novca od izvora do kraja. Zato je važno točno utvrditi što se u tom novčanom slijedu doista događalo. Kvalitetnih knjigovodstvenih vještaka je malo jer tu se stvari ne smiju rješavati odoka – upozorava Šerić.
Ako odluka Optužnog vijeća postane pravomoćna, to, naglašava on, automatski ne znači da je čitav predmet propao.
Politička odluka
– Ne treba unaprijed isključiti mogućnost da ostali dokazi upućuju na visoku razinu osnovane sumnje da je kazneno djelo počinjeno, a preostaje i moguće novo vještačenje. Imali smo u predmetu “Bankomat” sličnu situaciju. Vještačila je jedna osoba iz Splita, mi smo to vještačenje izbacili iz spisa, i na koncu su angažirani novi vještaci – ističe Šerić.
Ono što po Šerićevoj ocjeni i dalje ostaje problematično jest način na koji je država Todoriću uzela Agrokor.
– Država donosi poseban zakon da preuzme privatnu imovinu. Tada se to pravdalo očuvanjem radnih mjesta, no i u stečajnom postupku to je bilo moguće. Ništa se ne bi dogodilo da se pustilo Todorića da se sam koprca s problemima. Umjesto toga, umiješala se država, i tu je onda nastao problem i za nju, i za Državno odvjetništvo. Satrali su se da dokažu ispravnost te političke odluke. Tako su otišli već milijuni i milijuni, a Todorić ima pravo da sad likuje – zaključuje Šerić.
U veljači je donesena pravomoćna oslobađajuća presuda u tzv. malom Agrokoru. Todorić je, nakon što je uspio “srušiti” DORH-ovo problematično vještačenje, i u “velikom Agrokoru” uvjeren u svoj frijumf. I svoju konačnu pobjedu.
No ona će u prvom redu ovisiti o tome na koji će način tužitelji doraditi optužnicu. I hoće li ovaj put uspjeti naći vještake koji će ovaj opsežan posao moći obaviti u kratko vrijeme. I bez ikakvih repova koji bi ih ponovno odveli u sukob interesa.