Uprava Hrvatskih šuma potpisala je 16. ožujka novi kolektivni ugovor s Hrvatskim sindikatom šumarstva koji radnicima omogućuje znatno veća materijalna prava u iduće četiri godine, što će ovu državnu tvrtku godišnje stajati dodatnih oko 60 milijuna kuna.
Istodobno, od 2015. prihodi i dobit Hrvatskih šuma u stalnom su padu, a rashodi i broj zaposlenih rastu. Tako su u 2015. Hrvatske šume zabilježile dobit nakon oporezivanja od 186 milijuna kuna, a taj iznos u 2017. bio je manji za 73 milijuna kuna.
U istom razdoblju rashodi su rasli za 82 milijuna kuna, a broj zaposlenih samo u dvije godine, od 2016. do danas, narastao je za čak 794 ljudi. Hrvatske šume, naime, danas zapošljavaju 7873 radnika, a u 2016. bilo ih je 7079, piše Jutarnji kojega prenosi Slobodna Dalmacija.
- Hrvatski sindikat šumarstva u pregovore je ušao sa željom da radnici Hrvatskih šuma dobiju kvalitetan kolektivni ugovor, kojim će se prije svega povećati plaće te zadržati ostala materijalna prava. Argumentima se u pregovorima došlo do postavljenog i željenog cilja i sindikat je uvjeren da će radnici biti zadovoljni novim kolektivnim ugovorom - poručuju iz sindikata.
Poboljšani status
A radnici bi trebali biti i više nego zadovoljni jer riječ je o možda najboljem kolektivnom ugovoru u državi. Zaključujemo to nakon što smo proučili nove kolektivne ugovore u Hrvatskoj pošti, Hrvatskim autocestama, HEP-u i HŽ Infrastrukturi.
Novi kolektivni ugovor Šuma tako donosi povećanje plaća za šest posto, odnosno sindikati su ispregovarali da se vrijednost boda poveća s dosadašnjih 2,155 kuna na 2,22 kuna.
Istodobno, povećan je i dodatak na plaću sa 696 kuna na 996 kuna, vraćen je jedan dan godišnjeg radnicima koji imaju beneficirani radni staž, dogovorene su otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz u visini od tri prosječne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca i za svaku godinu neprekidnog rada u visini od najmanje 60 posto prosječne plaće isplaćene radniku, s time da iznos otpremnine može iznositi najviše 220.000 kuna.
Prosječna plaća u Hrvatskim šumama za ožujak je iznosila 6353 kune.
U Hrvatskim autocestama, primjerice, radnik dobije 35 posto plaće bruto za svaku godinu staža, a najviše 200.000 kuna neto.
Ako pak radnik ide u mirovinu, u Šumama dobiva 20.000 kuna otpremnine. U Hrvatskoj pošti, s druge strane, radnik kada ide u mirovinu dobije tek 8000 kuna, koliko iznosi neoporezivi dio otpremnine prema Pravilniku o porezu na dohodak.
Odluče li Hrvatske šume da nekom radniku žele dati poslovno ili osobno uvjetovan otkaz ugovora o radu, moraju mu osigurati drugo radno mjesto, prekvalifikaciju ili rad u nepunom radnom vremenu. No, sve to ako radnik pristane, a ako ne pristane, ima pravo na otpremninu do maksimalno 220.000 kuna bruto.
Novost u kolektivnom ugovoru Hrvatskih šuma jest i to što će poslodavac isplatiti radnicima dar u naravi u visini od 300 kuna za Uskrs, dok su mnoga druga materijalna prava zadržana.
Radnici Šuma tako imaju pravo na regres u visini od najmanje 50 posto prosječne plaće tvrtke, odnosno u ovoj godini 3176 kuna. Svake godine radnicima se mora isplatiti stimulacija na temelju pozitivnih rezultata, a zadržano je i pravo na jubilarne nagrade, božićnice i uskrsnice, dar djeci za Svetog Nikolu, naknade za prijevoz, odvojeni život i dnevnice za rad na terenu.
Radnici Hrvatskih šuma imaju pravo na jubilarnu nagradu u iznosu koji je definiran kao neporezni dio prema Pravilniku o porezu na dohodak, odnosno od 1500 do 5000 kuna, ovisno o stažu, a prema stažu dobivaju i uvećanu plaću, i to 0,5 posto po godini staža, a primjerice poštari imaju pravo na 0,4 posto dodatka na staž.
Zaštita od otkaza
Božićnica se isplaćuje u iznosu od 2500 kuna, a u istom neoporezivom iznosu je i uskrsnica (uz dar u naravi od 300 kuna). Dar djeci za Svetog Nikolu iznosi 600 kuna, naknada za odvojeni život do 1750 kuna mjesečno, a dnevnica iznosi 170 kuna.
Uspoređujemo li kolektivni ugovor HP-a, oni isplaćuju jubilarne nagrade jednokratno u iznosima od 500 ili 1000 kuna, ali samo ako imaju određenu dobit.
Još jedna od neobičnosti u kolektivnom ugovoru Hrvatskih šuma jest i ta što kao tehnički višak ne može biti proglašen nitko od radnika koji ima status branitelja iz Domovinskog rata, što u drugim kolektivnim ugovorima koje smo proučavali ne postoji, s iznimkom Hrvatskih željeznica, gdje radi popriličan broj branitelja, što je prije osam godina kod restrukturiranja predstavljalo problem.
U Hrvatskim šumama pak pojašnjavaju da nije riječ samo o braniteljima, nego isti status imaju i samohrani roditelj, odnosno posvojitelj s djetetom do 15 godina, roditelj odnosno posvojitelj koji uzdržava troje ili više malodobne djece, roditelj djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem te predstavnik radnika u Nadzornom odboru, ali o kojem se broju radnika koji imaju status branitelja radi, nisu nam mogli reći.
- Riječ je o osobnom podatku radnika koji nisu dužni dati pa trenutačno ni mi ne možemo dati točan podatak - kažu u HŠ-u.
Na povećanje plaća, pojašnjavaju, odlučili su se jer od 2011. radnicima nisu bila poboljšavana materijalna prava, a u tom razdoblju inflacija je iznosila 5,4 posto.
Utjecaj inflacije
- Radnici HŠ-a neće smatrati značajnijima ovo povećanje budući da im se primanja u prosjeku povećavaju za oko šest posto i odnose se na razdoblje od najmanje sljedeće četiri godine, a očekuje se da će stopa inflacije u tom razdoblju samo rasti.
Radnicima u direktnoj proizvodnji su 2012. godine također povećane radne norme (za istu plaću morali su odraditi znatno više), a poznato je koliko su povećani i troškovi života - kažu u Šumama i dodaju kako je riječ o zanimanjima s najtežim i najopasnijim uvjetima rada te da je samo ove godine troje ljudi izgubilo život u šumi.
- Stoga napominjemo da je u prosječnoj plaći i dodatak za otežane uvjete rada na terenu. Kao trgovačko društvo u vlasništvu države, osim isključivog ostvarivanja dobiti, u interesu su nam i ciljevi socijalne i demografske prirode. Osim toga, naši radnici nemaju mnoga prava koja drugi poslodavci jamče svojim radnicima, poput dopunskih osiguranja, uplata u treći stup... - kažu i dodaju da Šume nisu na proračunu, nego uplaćuju dobit u proračun te isplaćuju šumski doprinos jedinicama lokalne samouprave.