Američku, ali i svjetsku javnost zgrozilo je ubojstvo Afroamerikanca Georgea Floyda, koji je umro nakon što ga je policajac tijekom privođenja pritiskao za vrat više od osam minuta, sve dok nije izdahnuo.
Snimke tog stravičnog događaja i Floydovi bespomoćni krikovi "Ne mogu disati" i njegova smrt izazvali su prosvjede diljem SAD-a, kao i u nekim europskim gradovima te val nasilja s porukama protiv rasizma i policijske brutalnosti prema Afroamerikancima.
Prvi nalaz obdukcije koju je naručila obitelj Floyd pokazao je da je nesretni George umro od posljedica zagušenja usljed kompresije vrata i leđa. No, najnoviji nalaz službene obdukcije, obavljene po nalogu Ureda medicinskog istražitelja okruga Hennepin, pokazuje da je nesretni muškarac zapravo umro od zastoja srca dok ga je koljenom na vrat pritiskao policajac, a ne od gušenja.
U izvješću glavnog medicinskog stručnjaka dr. Andrewa Bakera stoji da je Floydov vrat bio pritisnut kad je Derek Chauvin koljenom nasjeo na žrtvu i tako je držao više od osam minuta.
Navodi da je Floyd bio srčani bolesnik, da je imao izvjesna suženja srčanih arterija i da je 3. travnja testiran na COVID-19, da je bio pozitivan, iako nije imao simptome bolesti.
Njegova pluća izgledala su zdrava, a toksikološki nalazi također potvrdili nedavnu upotrebu metamfetamina, što stoji pod oznakom "drugi značajni uvjeti", ali ne pod "uzrokom smrti". Utvrđena je i prisutnost znakova fentanila u tijelu žrtve, što može uključivati "jaku respiratornu depresiju" i napadaje, ali to se također ne može smatrati uzrokom smrti.
Izneseni su još neki klinički detalji, primjerice, da je Floyd na tijelu imao brojne masnice i posjekotine na glavi, licu, ustima, ramenima, rukama i nogama, ali ne postoji dokaz da je bilo koja od tih ozljeda bila smrtonosna.
Mr.sc. dr. Antonio Alujević, specijalist patološke anatomije i sudske medicine na Kliničkom zavodu za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split objasnio nam je što se zapravo moglo dogoditi.
- Nisam vidio nalaze obdukcije, ali iz onog što se moglo vidjeti na snimkama i iz vlastitog iskustva mogu reći da su moguća dva mehanizama. Prvi je da je Floyd umro od zastoja srca kao što se navodi u najnovijem nalazu. Naime, pritiskom na vrat, što se najčešće dogodi rukama, odnosno šakom, ali može i koljenom, dolazi do aktivacije vagusa, podražaja jednog tjelešca koje se nalazi na mjestu gdje se račvaju velike krvne žile u vratu i rad srca prestaje u trenutku.
To je tzv. vagusna smrt i u tom slučaju nema nikakvih vanjskih znakova na tijelu žrtve. Drugi mogući mehanizam koji se u ovom slučaju spominje je gušenje, odnosno pritisak na prsni koš, bilo na način da se nekoga guši rukama, takozvanim kravata zahvatom, ili cipelom.
No, da bi došlo do prestanka disanja, odnosno do smrtnog ishoda, taj bi pritisak trebao trajati oko pet minuta od strane osobe koja je teška stotinjak kilograma, no u tom slučaju osoba koja leži potrbuške teško da bi mogla vikati, zapomagati... Tko ne može disati, ne može ni govoriti.
Kada je riječ o gušenju na ovaj način, na tijelu nalazimo vanjske znakove, u smislu tragova stezanja na vratu, oguljotina, krvarenja u predjelu bjeloočnica ili točkastog krvarenje u predjelu skalpa - pojašnjava patolog.
- Inače, smrtni ishod kao posljedica srčanog zastoja zna se dogoditi i u šali kad netko nekoga naglo čvrsto stisne za vrat. U tom trenutku se može pokrenuti fatalno tjelešce koje sam vam spomenuo i smrt nastupa trenutačno.
Na pitanje je li smrtnom ishodu mogla pridonijeti i činjenica da je pokojni Floyd bio pozitivan i na koronavirus te da je uživao određene droge, dr. Alujević rezolutno tvrdi da COVID, alkohol i droge nemaju u ovom slučaju nikakve veze sa smrtnim ishodom.
- Je li način na koji policajac svladava žrtvu nekakav 'borilački zahvat' koji se inače koristi prilikom privođenja i primjenjuju li takvu metodu i naši policajci?
- Nije to nikakav zahvat. Naši policajci obično svladavaju žrtvu tako da je udare po gležnjevima da izgubi ravnotežu, stave joj lisičine i to ne uzrokuje nikakve ozljede.
- A kako komentirate dva različita nalaza obdukcije?
- Obdukcije rade ljudi koji mogu napraviti dobro i loše svoj posao. U Americi nije ništa drugačije.