Je li Tony Cetinski vidio čovjeka koji je završio pod kotačima njegova Mercedesa ili ne i je li mogao pravovremeno reagirati? Bit će to, među ostalim, jedno od ključnih pitanja istrage prije nego što Državno odvjetništvo odluči hoće li ili ne protiv popularnog pjevača pokrenuti kazneni postupak zbog smrti 62-godišnjeg Ibrahima Kevljanina zvanog Braco u rovinjskoj Pustoj ulici oko 14 sati 3. studenoga ove godine.
Smatra to odvjetnik Luka Lenić, specijalist za prometne delikte koji je bio i dugogodišnji načelnik I. postaje prometne policije PU zagrebačke, uz ogradu da i on informacije o nesreći ima isključivo iz medija.
Zaustavni put
Zakon (možda bolje propis kada ne citirate puni naziv) kaže da je vozač dužan prilagoditi brzinu uvjetima na cesti. Vidljivost je svakako jedan od uvjeta o kojima mora voditi računa pa ovisno je li ona 10, 20, 30 metara, brzinu mora tako prilagoditi da vozilo može zaustaviti unutar konkretne vidljivosti, a u ovom slučaju preglednosti u kretanju zavojem - kaže Lenić i pojašnjava što se događalo unutar toga. - Svaki zaustavni put motornog vozila sastoji se od dva vremena; prvo je vrijeme kada vozač uoči opasnost i priprema se ili reagira da bi kočio (traje obično oko sekundu), a drugo je tzv. vrijeme samog kočenja, a ono ovisi o tome jesu li kočnice ispravne, kakve su gume - (ne)ispravne i (ne)primjerene godišnjem dobu, a i kakav je kolnik, hrapav ili gladak, suh ili mokar i sl. Taj tzv. pripremni put pri brzini od 20 kilometara na sat iznosi oko 5,5 metara i još su oko dva metra potrebna da vozilo zakoči - zaustavi se, odnosno ukupno oko 7,5 metara.
Ako se, dakle, stradali pod kotačem njegova Mercedesa pojavio unutar tih 7,5 metara, vozilo se nije moglo zaustaviti, jer nije bilo dovoljno vremena - zaustavnog puta - pojašnjava nam Lenić.
Tragovi na vozilu
S obzirom na to da neki spominju da je Mercedes kojim je Tony Cetinski prešao preko tijela nesretnog Kevljanina vukao tijelo još nekoliko metara, tragovi te vuče, smatra Lenić, trebali bi biti vidljivi i na kolniku i na vozilu Cetinskog.
- U tom slučaju na kolniku bi moglo biti i tekstilnih vlakana i tragova tkiva kao i na području pneumatika, kotača i podvozja vozila, a sve te tragove, pod pretpostavkom da ih je bilo, morali su utvrditi očevidom kriminalistički tehničari. Sve te tragove treba analizirati, za što što će nedvojbeno biti potrebno kombinirano prometno-tehničko i sudsko-medicinsko vještačenje kako bi se ustanovio međusobni odnos svih tih faktora bitnih za nesreću. Sudsko-medicinsko vještačenje trebalo bi dati odgovor na pitanje jesu li ozljede nanesene vozilom bile smrtonosne i kojoj naletnoj brzini odgovaraju, je li smrtni ishod posljedica kombinacije traume i još nekog uzroka - kaže naš sugovornik.
Možda i toksikološkim, ovisno o analizama izuzetih krvi/urina sudionika nesreće. U svakom slučaju smatra da istraga s obzirom na složene okolnosti nesreće nije kratka jer treba utvrditi niz činjenica i okolnosti. Navodi da je već u praksi imao slučajeve gaženja pješaka koji su ležali na cesti. Na jednoj državnoj cesti vozač koji se nije kretao sredinom prometne trake lijevim je kotačem naletio na mladića koji je ležao na cesti i usmrtio ga. Uz to je vozio s oborenim, tzv. kratkim svjetlima, a njihov je domet 40-ak metara. Vozač koji je išao iza njega uočio je mladića koji je ležao na cesti. Tek kad dobije sva stručna mišljenja, tužiteljstvo će odlučiti ima li u slučaju smrti Ibrahima Kevljanina i odgovornosti Tonyja Cetinskog.