Život bez banke je nemoguć. O ozbiljnom poslu da i ne govorimo. U istinitost tog slogana novčarske kuće glavni junak ove priče uvjerio se na posebno brutalan način. Ali usprkos tome nije, kaže, htio prihvatiti da ga moćnici lako unište.
Slobodan Radić imao je u ožujku 2008. godine sjajan plan. Osnovao je tvrtku za reciklažu s vizijom da njegova "Oporaba" postane centrom prerade polimera i autoguma za cijelu Dalmaciju. Vrata su se otvarala. Fond za energetsku učinkovitost odobrio je poticajna sredstva i načelnu koncesiju, a u Erste banci u Rijeci poslovni plan ocijenili su visoko profitabilnim i lako su odlučili financirati projekt s početnih tri milijuna eura. Kredit je utrošen namjenski i u roku, u poslovnoj zoni Čaporice kod Trilja niknula su tri reprezentativna objekta. Krenulo je strelovito, a onda je odjednom, u ključnom trenutku, sve stalo.
Danas, 12 godina kasnije Slobodan Radić jetko konstatira da je "očito ušao u nečiju sferu interesa i tako postao pogrešan čovjek na pravom mjestu, osuđen da napravi tvornicu koja neće proraditi".
Na takav ishod nije sumnjao iako su se u banci, umjesto za klasično kreditiranje, odlučili na svojevrsnu financijsku gimnastiku - njihov S.Immorent će financirati izgradnju, a Immorent banka Beč dat će pozajmicu od tri milijuna eura. Nakon izgradnje objekti će preći u Immorent leasing, a S-leasing će financirati strojeve za PET obradu vrijedne, po biznis planu, oko 5,7 milijuna eura.
Okvir za sjajan i vrlo profitabilan posao puknuo je kad su na red došli strojevi. Sve je stalo. Kako tada tako je i danas. Tvorničke hale, vrijedne više od 5,5 milijuna eura, zjape prazne, a "Oporaba" ih čuva o svom trošku.
Sudske bitke
- Još tražim način kako završiti započeti projekt, ali bankari nisu za dogovor, žele mi jedino sve oduzeti - ističe Radić.
U 12 izgubljenih ljeta sve ključno zbilo se u dvije godine, a u ostalih 10 vlasnik "Oporabe" umjesto da radi dobio je "priliku" da, iz prve ruke, upozna moć financijske institucije i bespuća hrvatskoga pravosudnog sustava. Vode se sudske bitke na više sudova, u kojima se žilavi pojedinac i daleko izdržljiviji bankarski sustav, izmjenjuju u ulozi tužitelja i tuženika. Međusobna potraživanja su enormna, a samo odvjetničke usluge odnijele su više novca od iznosa kredita. Banka je u više navrata pokušala pokrenuti stečaj, ali su sudovi to odbacili. "Oporaba" se poziva i na Zakon o ništetnosti jer "vjerovnik nije imao ovlaštenje za rad u Republici Hrvatskoj".
Rasplet još nije na vidiku. A zaplet. Gdje je zapelo u poslu koji je imao sve pretpostavke za veliki uspjeh?
- Nismo, unatoč našim upornim nastojanjima, uspjeli realizirati dogovor o financiranju strojeva. Brzo je postalo jasno da je sve usmjereno na to da odustanemo - nudi jednostavno objašnjenje Slobodan Radić.
"Oporaba" je tražila i druge izvore financiranja. U četiri banke projekt je vrlo pozitivno ocijenjen, ali nitko nije htio ulaziti na teren Erste grupe koja je već imala hipoteku na cjelokupnu imovinu. I HAMAG je bio spreman pomoći garancijom od 1,5 milijuna eura, a HABOR omogućiti financiranje uz povoljne kamate i poček otplate, ali je Erste banka uvjetovala da Immorent leasing izda garanciju što navodno Immorent nije htio. Tvrtke unutar iste grupacije nisu se, eto, mogle dogovoriti.
Oduzeli bi sve
- Iako nismo počeli s radom kamate na pozajmicu plaćali smo do kraja lipnja 2009. i platili više od 200.000 eura. Tada je stigla odluka o produljenju kredita pod uvjetom da potpišemo ugovore po novim uvjetima koji su se svodili na to da nam se umjesto financiranja u kratkom roku, zapravo, oduzme sve. Na to nismo mogli pristati - ističe Radić.
Već u studenom 2009. Immorent banka Beč šalje obavijest o raskidu ugovora jer da joj nije vraćena pozajmica u cijelosti. U obavijesti je navedeno da je nesklapanje ugovora jedan od razloga za raskid okvirnog Ugovora.
- To ne stoji jer prema potpisanim ugovorima "Oporaba" nije kredit uzela pa ga nije niti trebala vratiti. U takvoj obvezi je bio Immorent leasing (u međuvremenu likvidiran) s kojim smo dogovarali financiranje - kaže Radić i naglašava da se Leasing poslužio Immorent bankom u Beču kao pomoćnim sredstvom dok se objekt ne izgradi da bi se onda aktivirao ugovor o leasingu.
Erste je obavijestio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da "Oporaba" odbija ući u leasing odnos pa su ubrzo izvršili povrat 1,3 milijuna kuna nepovratno odobrenih za subvenciju kamata. Fond je i od "Oporabe" zatražio povrat novca.
Banka je potom, putem ovrhe, krenula u preuzimanje gotovih objekata znatno vrjednijih od kreditnog duga.
Ali u "Oporabi" tvrde da su ustanovili kako je banka u ovrhu krenula "ništavnom potvrdom solemnizacije".
- Nikada nismo izvršili solemnizaciju u uredu javnog bilježnika Branka Ranogajca u Zagrebu niti se potpisali u njegove knjige. Pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da je dokument, kojim je na sudu u Sinju dobijena potvrda ovršnosti na nekretnine te blokadu poslovnog računa, lažan. Ništa u tom tekstu nije istina - kategoričan je Radić.
'Izvidi u tijeku'
Državnom odvjetništvu je u vezi toga podnesena i kaznena prijava. Prema dopisu od 27. veljače ove godine, koji je potpisala zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Ksenija Šebek Filipović, "izvidi su u tijeku" iako je od podnošenja prijave prošlo gotovo šest godina.
Radić se ne libi javno reći da je žrtva prijevare. Zbog toga je banka podigla privatnu tužbu za klevetu i narušavanje ugleda od koje je nedavno odustala. Slobodanu Radiću to je bila satisfakcija i doživo ju je kao potvrdu da je u pravu.
Za okončanje projekta, koji ima potencijalne nove investitore, trebat će puno više - (raz)riješen odnos s bankom. Od nje smo također pokušavali dobiti izjavu, ali u Erste sve prebacuju na Immorent banku Beč gdje je bilo nemoguće dobiti bilo kakvu izjavu.
