U Hrvatskoj 35 posto osmogodišnjaka ima problem s prekomjernom težinom, pokazuje istraživanje Europske inicijative praćenja debljine djece CroCOSI koje je u četvrtak, na Svjetski dan debljine, predstavila voditeljica istraživanja u RH Sanja Musić Milanović.
Musić Milanović je debljinu označila kao jedan od najvećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća te zajednički nazivnik za sve vodeće kronične nezarazne bolesti.
"Ako u idućih 30 godina ne smanjimo trend porasta debljine, prosječni životni vijek smanjit će se za tri i pol godine, upozorila je, predstavljajući rezultate drugog kruga istraživanja u Hrvatskoj Europske inicijative praćenja debljine u djece.
Istraživanje je provedeno u osam tjedana, od veljače do travnja 2019. na uzorku koji je obuhvatio više od 5000 djece.
Po tom istraživanju, otkrila je Musić Milanović, u dobi od osam godina imamo 33,1 posto djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom, a što se tiče dječaka, njih je 37 posto, te je ukupno 35 posto djece u Hrvatskoj s prekomjernom tjelesnom težinom.
U protekle tri godine nije zabilježen značajniji porast debljine u djece u Hrvatskoj. Naime, prvi krug istraživanja (2015./2016.) pokazao je da prekomjernu težinu u Hrvatskoj ima 34,9 posto osmogodišnjaka, a tri godine kasnije postotak je 35 posto.
Istraživanje je pokazalo da su djevojčice danas nešto deblje u usporedbi s 2015., i to za šest posto na području Mediterana, no kod dječaka je primijećen pad problema s težinom za dva posto.
Zaustavljen porast debljine djece u odnosu na 2015.
"Zadovoljni smo što smo zaustavili porast debljine djece u promatranom razdoblju. No, tek će novi krug istraživanja za 2020. godinu pokazati koliko je pandemija covida utjecala na panedemiju debljine", rekla je Musić Milanović.
Po regijama najvitkiji su i najmanji problem s debljinom imaju djevojčice i dječaci Grada Zagreba (29,7 posto), zatim kontinentalne regije 36 posto, a najdeblja djeca u Hrvatskoj su u jadranskoj regiji, čak 36,9 posto.
"Istraživanja pokazuju i da oko 57,4 posto odraslih u Hrvatskoj ima problem s prekomjernom težinom, a ona je rizični čimbenik za niz kroničnih nezaraznih bolesti od kardiovaskularnih, dijabetesa tipa 2 do nekih sijela karcinoma", upozorila je.
Musić Milanović pritom je napomenula da čak 6,6 posto hrvatskog proračuna usmjerenog na zdravstvo odlazi na bolesti uzrokovane prekomjernom težinom.
Muškarci u RH s prekomjernom težinom apsolutni prvaci Europe
U populaciji odraslih u Hrvatskoj s problemom prekomjerne težinom prednjače muškarci, koje je voditeljica istraživanja nazvala "apsolutnim prvacima Europe", jer ih čak 67,6 posto ima previše kilograma.
Sve četiri europske zemlje, koje imaju veći problem s debljinom stanovništva od Hrvatske, s mediteranskog su područja. "Problem debljine je uočljiviji na jugu. Najmršaviji su na sjeveru, a najdeblji na jugu, pogotovo dječaci", ustvrdila je Musić Milanović..
Govoreći o rizicima za debljinu, upozorila je na nedovoljnu konzumaciju voća i povrća, izostanak doručka, brzu hranu, grickalice, zaslađena pića i sjedalački način života.
"Zadnji je trenutak za promjene", istaknula je te pozvala da se ovom problemu prekomjerne težine pristupi multidisciplinarno uz angažman primarne zdravstvene zaštite, udruga i novinara.
Na predstavljanju su se videovezom uključili ministri Vili Beroš i Radovan Fuchs. Beroš je najavio izradu akcijskog plana za prevenciju debljine koji bi trebao zaustaviti trend porasta debljine na nacionalnoj razini, dok je Fuchs rekao da je nedavno pokrenuta inicijativa za povećanje satnice tjelesnog odgoja u školama.