Kad su plaće u pitanju, Hrvatska će se prelaskom na euro 2023. i u tom segmentu realno mjeriti s članicama eurozone. Premda se u većini zemalja Europske unije osobni dohoci izražavaju u bruto iznosima, Eurostat "barata" i prosječnim neto plaćama, što jasno odražava sliku o visini životnog standarda u pojedinim državama.
- Podaci o neto plaćama u EU u 2021., zorno ilustriraju nejednakosti među državama po kriteriju dohotka i to pravcem od sjeverozapada kontinenta prema jugoistoku. Prosječan građanin Hrvatske na godišnjem nivou lani je zarađivao ukupno 13.531,78 eura, odnosno 1.127,64 eura mjesečno - kaže privatni konzultant Ivica Žuro.
Trošimo na hranu
Podsjetimo, medijalna plaća u Hrvatskoj je oko 800 eura, a prima je oko 760 tisuća građana. Minimalna potrošačka košarica za kućanstvo iznosi 1.040 eura, a ona koja bi prema analizi Nezavisnih hrvatskih sindikata bila dostojna življenja bila bi oko 1500 eura. To znači da našim kućanstvima nedostaje jedna trećina prihoda, a da bi to namirili građani se najčešće zadužuju na mjesečnoj bazi "bildajući" minuse na svojim računima.
Eurostatovi podaci govore da čak 18.3 posto od ukupnih troškova domaćinstva, prosječnoj hrvatskoj obitelji ode na hranu. U tom smislu najviše troše Rumunji, kojima 23.1 posto ukupnih troškova otpada na iste potrebe, slijede ih Litva, Estonija i Bugarska, a Hrvatska je na petom mjestu. S druge strane, prosječno domaćinstvo u Irskoj samo 8.6 ukupnih rashoda odvoji za jelo i piće.
Minimalnu plaću u Hrvatskoj prima 52 tisuće ljudi, a ukupan broj zaposlenih je 1.355 303 radnika. U Hrvatskoj živi 1.232 601 umirovljenika.
Pečalba
Hrvati tek za nijansu imaju bolji životni standard od stanovnika Rumunjske koji mjesečno uprihoduju 1.124,37 eura, te malo gori od Mađara koji mogu računati na prosječnih 1.164,23 eura.
- U EU je od Hrvatske po ovom pokazatelju gora Bugarska gdje se prosječno zarađuje 928,05 eura, Slovačka sa 955,49 eura te Latvija sa 744.32 eura. U Irskoj, u koju se posljednjih godina doselilo na desetke tisuća Hrvata, prosječna je plaća 2.218,48 eura mjesečno.Imajući u vidu navedeno, lako je percipirati zašto su našim građanima privlačne Njemačka sa 2.498,35 eura plaće, Austrija u kojoj se može mjesečno prosječno zaraditi 2.360,95 eura te Švicarska sa 3.420,27 eura mjesečno. Sve više Hrvata zanima se i za odlazak na rad u Norvešku gdje se mjesečno može računati na 2.595,79 eura - zaključuje konzultant Žuro.
Najveći prosječni porez na dohodak je u Danskoj 40,67 posto, uz drugi najviši prosječni bruto prihod od 5225 eura i četvrti najviši prosječni neto prihod 3100 eura. Najniži prosječni porez na dohodak ima Cipar (6,80 posto), s prosječnom bruto plaćom od 1779 eura i netom od 1658 eura.
Iako se po Eurostatovim brojkama ne možemo pohvaliti bogzna kakvim standardom, tješi nas činjenica da građani Hrvatske žive bolje nego što to pokazuje Eurostatov "semafor". Naime, prema podacima Svjetske banke, čak trećina hrvatskog BDP-a stvara se u sivoj zoni, što dobrom dijelu građana omogućuje viši standard nego što to svjedoči debljina njihovih bušti ili visina mirovina.