Pisanjem ispita materinskih jezika nacionalnih manjina te grčkoga jezika u utorak je počeo ljetni rok 14. po redu državne mature na koju će, po svemu sudeći, izaći najmanje maturanata i ostalih pristupnika dosad, njih ukupno 28.919. To je za oko tisuću pristupnika manje nego na lanjskoj maturi i za čak preko deset tisuća manje nego 2015. godine, kada je zabilježena najveća izlaznost na maturu, ukupno 39.114 pristupnika.
Demografska kataklizma je, ipak, sada u drugom planu jer je za ovogodišnju generaciju maturanata jedna od najvažnijih stvari ta da se nakon dvije pandemijske godine “ispit zrelosti” napokon polaže u uvjetima kao prije pandemije 2019. godine i ranije, dakle bez ikakvih epidemioloških mjera – nema maski, samoizolacija, obveznih ispita “rastegnutih” dva do četiri dana i slično.
- U Hrvatskoj je situacija povoljna i na maturi više nema nikakvih epidemioloških mjera. Ponovno imamo vremenik ispita kao prije pandemije, dakle predmet hrvatski jezik pisat će se u dva, a ne četiri dana, a engleski jezik te matematika jedan, umjesto kao u posljednje dvije godine, u dva dana – rekao je u utorak na konferenciji za medije u Zagrebu Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, središnje ustanove za provedbu mature.
Redizajnirani ispiti
Ova je godina specifična i po tome što su ispiti državne mature ponešto redizajnirani, to jest u skladu su s novim kurikulumima, a na maturu izlazi i prva, takozvana eksperimentalna generacija učenika, dakle maturanti iz 26 srednjih škola koji su se od početka srednjoškolskog obrazovanja školovali prema programu kurikularne reforme “Škola za život”. Učenici iz ostalih srednjih škola, podsjetimo, prema novim kurikulumima počeli su raditi od trećeg razreda srednje škole, pa će ovogodišnja matura biti svojevrstan “mišung” starog i novog programa. Treba reći i da je ovo generacija učenika koja je “pretrpjela” dugotrajni štrajk u prosvjeti, pandemiju, manjak nastave uživo i online nastavu, a učenici u Zagrebu i na Banovini potrese u kojima su, uz ostalo, stradale brojne školske zgrade. Zato je, podsjetimo, ove godine u terminima od sredine ožujka do sredine travnja organizirana pokusna državna matura.
- Pokazalo se da su učenici jako pozitivno prihvatili probne ispite, a u anketnim upitnicima njih više od 80 posto navelo je kako su im probni ispiti bili vrlo korisni, dok se njih 90 posto izjasnilo kako su im oni bili smjernice za to što poboljšati do pisanja mature. To nam je i bio cilj, da se učenici upoznaju sa sadržajem i strukturom provedbe ispita državne mature te dva mjeseca ranije detektiraju što trebaju popraviti – objašnjava Filipović.
Vraća se minimalni bodovni prag prolaznosti na eseju iz hrvatskoga jezika, što znači da taj predmet neće moći proći nitko tko ne dobije pozitivnu ocjenu iz eseja. Ali to - podvucimo - ne vrijedi za ovogodišnje maturante. Za njih je došlo tek do nekih manjih promjena vezanih za vrstu zadataka i vrijeme pisanja određenih ispita.
- Što se tiče vrste zadataka, promjena će, primjerice, biti na ispitu iz povijesti, dok će nešto dulje trajati pisanje ispita iz biologije, psihologije, povijesti, etike te B razine engleskoga jezika. Kraće trajanje ispita uvedeno je za predmet geografija - prenosi Filipović.
Stroga pravila
Možda velikih promjena nema, ali maturanti i ostali pristupnici svakako ne smiju zaboraviti da i dalje vrijede stroga pravila prilikom pisanja ispita – zabranjeno je korištenje mobitela, “bubica”, prepisivanje i drugi oblici ometanja provedbe ispita, za što kazne mogu biti, uz ostalo, izbacivanje s ispita, poništavanje svih dotad položenih ispita te ponovni izlazak na maturu tek u jesenskom roku.
- Želeći prevenirati sve moguće neugodne situacije koje se uvijek potencijalno mogu dogoditi, u suradnji s Agencijom za komercijalnu djelatnost, koja operativno nadzire pakiranje, otpremanje i povrat ispita, poduzeli smo vrlo stroge kontrole. U tom smislu nitko ne može unijeti, recimo, mobitel s kamerom ili pametni sat u prostor gdje se pakiraju ispiti. Učinili smo sve da ne bude zlouporaba kako bismo što bolje zaštitili ispite - kaže Filipović.
Iz Zagreba je tako s tajne lokacije prema školama krenulo ukupno oko 120 tisuća dobro zapakiranih ispita državne mature, i u njih bi, kaže Filipović, trebali stići na vrijeme.