U većem broju hrvatskih bolnica postoje značajne nepravilnosti i propusti oko vođenja lista čekanja za postupke magnetske rezonance (MR), jer je više od 30 posto pacijenata u većini bolnica obavilo taj pregled, a uopće nisu bili na listama, pokazuju rezultati državne revizije.
Državni ured za reviziju provjerio je učinkovitost upravljanja listama čekanja za postupke MR-a za Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i 20 zdravstvenih ustanova koje su početkom 2019. imale uređaje za MR.
Najviše nepravilnosti u gospićkoj bolnici, najmanje u KB-u Dubrava
Za sedam bolnica utvrdio je kako učinkovito upravljaju listama, a za 13 bolnica, HZZO i Ministarstvo zdravstva da djelomično učinkovito upravljaju, odnosno da postoje značajne nepravilnosti i propusti kod vođenja listi i osiguravanja jednakog pristupa pacijenata MR-u.
„Utvrdili smo da u većem broju bolnica više od 30 posto pacijenata obavi taj pregled, a uopće nisu na listi čekanja”, rekla je pomoćnica glavnog državnog revizora Biserka Čoh Mikulec.
Tako je, primjerice, u gospićkoj bolnici utvrđeno da je više od 55 posto pacijenata obavilo MR, iako nisu bili na listi čekanja, u vukovarskoj bolnici taj je postotak iznosio 50,7 posto, u Slavonskom Brodu 48 posto, a u KB-u Sveti Duh 46 posto.
Slijede KBC Split, Opća bolnica Zadar i KBC Osijek s postotkom od 41,4 do 37 posto, te KBC Zagreb s 30,1 posto pregledanih, a neupisanih u liste.
S druge strane, najmanje nepravilnosti kod upisanih na liste i obavljenih pregleda zabilježeno je u KB-u Dubrava (0,7 posto), pakračkoj bolnici (1,8 posto), KB-u Merkur (4,1 posto) i koprivničkoj bolnici (4,2 posto).
Državni ured za reviziju nije pritom mogao utvrdili jesu li pregledi mimo lista čekanja obavljani opravdani jer mnoge bolnice uz ime pacijenta ne navode podatke je li pregled hitan, je li riječ o pregledu djeteta i sl, rekla je Čoh Mikulec.
Revizijom je utvrđeno i da pojedine bolnice na svojim mrežnim stranicama nemaju objavljene liste čekanja ili ih nisu ažurirale, ne sadrže podatke o slobodnim terminima za taj pregled ili nemaju objavljene sve preglede koje obavljaju, kao i da liste čekanja po bolnicama i centralna lista na stranicama HZZO-a nisu usklađene.
„Lani je HZZO ugovorio s privatnicima pregled MR-a za više od 9000 pacijenata, no u isto vrijeme nije se analiziralo zbog čega su liste čekanja tako duge”, upozorila je Čoh Mikulec.
Osim toga, dodala je, sustav naručivanja omogućava da se pacijent za isti pregled prijavi u više zdravstvenih ustanova, čime se povećavaju liste.
Državni ured za reviziju odlučio provjeriti liste čekanja za postupak MR jer se na njega najdulje čeka - od 50 dana u Pakracu do čak 608 dana u Puli.
Po podacima bolnica, krajem rujna prošle godine bilo je 47.397 upisanih pacijenata na listama čekanja na MR s prosječno 331 danom čekanja. Najmanji broj upisanih pacijenata bio je 174 u Pakracu, a najveći 9619 u KBC-u Zagreb.
Državni ured uz izvješća revizije dostavlja i preporuke za poboljšanja po kojima treba postupiti. Ako se to ne učini slijede sankcije - za zakonskog predstavnika, primjerice ravnatelja bolnice ili ministra zdravstva, od 2000 do 20.000 kuna, a za subjekt revizije, primjerice bolnicu, od 20.000 do 50.000 kuna.
Izvješća se dostavljaju Hrvatskom saboru i DORH-u. Državni ured za reviziju dostavio je Saboru 72 izvješća, 49 o obavljenoj financijskoj reviziji za pet korisnika državnog proračuna, 32 lokalne jedinice, šest domova za starije, tri neprofitne organizacije i tri trgovačka društva.
Revizija je provjerila i učinkovitost prodaje dionica u društvu Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo i prodaja dionica i poslovnih udjela u društvu Hrvatske ceste.