"Sjedimo u našim sobama i čekamo da nam se ministar službeno obrati s ponudom, a onda ćemo odlučiti što dalje. Inače, vrlo je tužno na sudu. Neke su kolegice na godišnjem, ništa se ne događa. I to s godišnjim odmorima naši ljudi kalkuliraju da ga ne budu previše u mjesecu zbog umanjene plaće."
Ovo nam govore na splitskom Županijskom sudu u utorak, osmog tjedna štrajka službenika i namještenika po sudovima i odvjetništvima. Obavljaju se samo nužni i oni poslovi koje je odredio predsjednik Vrhovnog suda zajedno s predsjednicima ostalih sudova, i to nakon što im je Vlada uskratila i plaću od 17. ovog mjeseca.
Privremeni dodatak na plaću
I da, zbilja zvuče kao da bi tako mogle do Božića, što su poručile njihove kolegice iz Zagreba kad su ponovno, s lepezama, došetale pred Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, gdje se održavala sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća. Sa sjednice je premijer Andrej Plenković poručio da su "sa sindikatima 5. lipnja dogovorili isplatu privremenog dodatka na plaću svim državnim službenicima i namještenicima u javnim službama s malim koeficijentima, a cilj je bio premostiti razdoblje do donošenja novog zakona o plaćama s obzirom na inflaciju i ekonomsku i socijalnu situaciju u zemlji". Dodao je kako je to rješenje obuhvatilo oko 89 posto zaposlenih u državnoj službi i javnim službama.
I to je ono što, čini se, zadovoljava neke druge sindikate, ali nipošto i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, koji predvodi Iva Šušković. "Mi nismo dva mjeseca u štrajku za 50 ili 70 eura. Vidjet ćemo, mi smo sindikat koji spušta sve na članstvo i članovi odlučuju o svemu", poručila je povjerenica SDLSN-a Marija Paun.
– Sramota je što ovih dana poručuje Dubravko Jagić iz Sindikata policije Hrvatske i sve vrijeme znamo da zbog njegovih prijetnji Vlada ne rješava naše zahtjeve – kažu štrajkašice. Jagić se, podsjetimo, pohvalio da je premijeru osobno rekao da ako bilo kome povećaju plaće jedan cent, moraju povećati i njima jedan cent!
Prisnažio je kako je njegov sindikat već oformio štrajkaški odbor koji je u pripravnosti, što znači da bi policajci, ako Vlada popusti službenicima u pravosuđu, odmah stupili u bijeli štrajk.
Jagić, za kojega se inače ni najstariji građani Hrvatske ne sjećaju koliko je dugo na čelu najbrojnijeg, pa samim time i reprezentativnog sindikata, praktički prijeti policijom ako se sudskim službenicima i namještenicima poveća plaća.
Predsjednicima sudova i odvjetništava obratio se sa zahtjevom da izbaci štrajkaše SDLSN-a, koji nema reprezentativnost, na ulicu! Predlagao je, kako su nas informirali iz SDLSN-a, da im se naplati korištenje službenih prostorija, i to – po tržišnoj cijeni!
– Ma skandalozan je i ne znamo čije interese zastupa jer članova njegova sindikata ima među nama i oni nas podržavaju – kažu zaposlenice na sudovima.
Jasno je čije interese zastupa. Dovoljno je čuti premijera kad obrazlaže zašto odbija zahtjeve štrajkaša sa sudova, pa kaže da su "zainteresirani da se štrajk zaustavi odmah", ali ne i za rješenje.
I Iva Šušković potvrdila je kako im za pregovaračkim stolom predstavnici Vlade nikada nisu rekli: "Ne možete dobiti povećanje plaće jer nema novca", te da im stalno govore: "Ako dobijete vi, tražit će i drugi."
Selektivno povećanje plaća
"Uporno, dakle, tvrde da ne mogu selektivno povećavati plaće i dodatke na plaću, a upravo to čine već godinama. I upravo su pravosudni službenici i namještenici žrtve takvog selektivnog povećavanja plaća jer nas se stalno zaobilazi", tvrdi šefica sindikata, iz kojega su podsjetili da odredbe Zakona o reprezentativnosti cijelu državnu službu tretiraju kao jedno, a budući da policijski službenici po brojnosti dominiraju, takav je zakon omogućio SPH-u da se predstavlja kao reprezentativan, dok interesi ostalih u državnoj službi, poput pravosudnih dužnosnika, ne dolaze do izražaja.
Treba reći da su policajci, carinici, pravosudni policajci i poreznici također potplaćeni, ali upravo njihov sindikalni vođa morao se svih ovih godina boriti za povećanje njihovih primanja.
Njegovu ucjenu premijeru u slučaju štrajka na sudovima osudili su kolege iz onih sindikata u MUP-u koji nisu reprezentativni, smatraju je licemjernom i nedopustivom.
– To isto sa zahtjevom da se nereprezentativnim sindikatima ne ustupe službene prostorije učinio je i nama, a ima nas sedam manjih sindikata. On i njegov sindikat zapasali su pedeset prostorija po zemlji, plaća im se struja, internet, telefon... – kaže Marijo Puškarić iz Sindikata policijskih službenika Hrvatske. Smatra da Jagića većina njegovih članova podržava te da je upravo to žalosno jer desetljećima nije učinio ništa značajno za ljude. Napominje kako neki službenici u policiji rade za 4800 kuna. Podržavaju štrajk zapisničarki i referentica i ističu kako je nedopustivo da ih opstruira Jagić koji među njima ima svoje članove.
– Jagić ima apsolutno pravo tražiti veće plaće, ali ne na način da se sindikalist (!) bori za to da plaće u jednom sektoru ostanu niske samo zato da se ne bi utvrdilo da su u njegovu sektoru dospjeli u neravnopravan položaj. Nitko u državnoj službi ne bi trebao imati plaću ispod 1000 eura, no to se neće postići tako da se zapisničare na sudovima drži na plaći ispod 650 eura.
Sindikat policije Hrvatske trebao je pustiti radnice da se izbore za svoja prava, a onda tražiti povećanje plaća u odnosu na neke u policiji koji bi tim eventualnim povećanjem bili u podređenom položaju.
Istina je da treba tražiti ujednačavanje koeficijenata i svih drugih kriterija u svim segmentima državne i javne uprave. No upravo ova Vlada i reprezentativni sindikati nisu bili za ujednačena rješenja – komentirala je Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte.
Reprezentativni sindikati
Smatra da je ovo zapravo borba na sindikalnoj sceni, koja je intenzivirana pokušajem reprezentativnih sindikata da Zakonom o radu pogase nereprezentativne sindikate. Napominje kako je taj dio zakona pao na Ustavnom sudu jer je Ustavni sud proglasio nezakonitim pokušaj reprezentativnih sindikata da samo njihovi članovi imaju dodatne materijalne privilegije.
– Da je taj članak zakona ostao, svi bi nereprezentativni sindikati bili ugašeni. Okrupnjavanje znači uništavanje malih, često borbenih, sindikata – istaknula je Peović. Dodaje da država preferira jedne sindikate pred drugima, tzv. reprezentativne sindikate s kojima je uspjela postići dogovor o nenapadanju, a na štetu radnika.