Umjesto najavljene 42 reprezentacije na Europskom prvenstvu u dizanju utega u Splitu, jedna je netragom nestala s popisa, izgubio joj se baš svaki trag. Sedam predstavnika Azerbajdžana Oktaj Muhtarov, Mahamad Mamadli, Kamran Ismajilov, Elnur Huseinov, Isa Rastamov, Husein Ismailov i Ilham Mamadov viđeni su u gradu pod Marjanom, postoji, uostalom, pisana potvrda da su rezervirali hotelski smještaj od 31. ožujka do 8. travnja, no nakon jednog dana boravka jednostavno su otišli bez pozdrava. I bez nastupa.
Složit ćete se da je to prilično neobična situacija. Doletiš iz Bakua preko Zagreba do Splita, provedeš u potonjem gradu 24 sata i nakon toga bez ikakva objašnjenja odeš s natjecanja. Jasno je da kuloari bruje, uvijek je to tako kad se dogodi nešto neobično, a u ovom slučaju dojam je da su se u reprezentaciji Azerbajdžana uplašili rigorozne antidopinške kontrole. Puno efikasnije nego na prethodnim natjecanjima u dizanju utega.
Je li to baš doista tako, pokušali smo provjeriti na licu mjesta kod Snježane Karlo, predstavnice Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, no ona nas je ljubazno odbila. Jednostavno nema dozvolu govoriti o bilo čemu vezanom za njihove kontrole natjecatelja pa ni ono tipa koliko će sportaša biti testirano. Usta zapečaćena, šteta.
Nije to neki osobit gubitak za Europsko prvenstvo jer je Azerbejdžan ionako “pokošen” prošle godine kad je Međunarodna federacija za dizanje utega suspendirala sedmero njihovih predstavnika i uskratila im nastup na Olimpijskim igrama. Među njima (Elkan Aligulizada, Silvija Angelova, Dadaš Dadašbajli, Firidun Gulijev, Valentin Hristov, Intigam Zairov) i Bojanki Minkovoj Kostovoj, najvećoj zvijezdi, koja bi u Rio de Janeiru bila prvi favorit za zlatnu medalju u kategoriji do 58 kilograma.
Po njenim prezimenima već slutite da je uvozni proizvod, ova 23-godišnjakinja je, kao i mnogi dizači i dizačice iz Bugarske, promijenila državljanstvo i to još kao tinejdžerka, netom što je osvojila zlato na Igrama mladih u Singapuru 2010. Kao predstavnica Azerbejdžana nastupila je na Olimpijskim igrama u Londonu i bila peta, a nakon toga osvojila je tri naslova europske prvakinje (Antalya 2012, Tbilisi 2015, Forde 2016) kao i svjetsko zlato prije dvije godine u Houstonu. Lani je, na primjer, dominirala u Norveškoj sa 30 kilograma (235) više u biatlonu od drugoplasirane Irine Lepse iz Rumunjske.
Baš se nastup u Londonu pokazao kobnim, Međunarodni olimpijski odbor je, zahvaljujući dopinškom skandalu s Rusijom, naložio ponovna testiranja iz Pekinga i Londona, među onima koji su naknadno postali pozitivni, bila je Minkova Kostova. I ne samo da joj je obrisano peto mjesto iz Londona, oduzete su joj sve medalje do 2016.
Kad god je neko veliko natjecanje, uvijek treba biti oprezan s pobjednicima i osvajačima medalja. Nije rijetkost da se po objavljivanju nalaza antidopinške kontrole mijenja poredak. Jesu li dizači stoga najveći prijestupnici ili je njih najlakše uloviti? Ipak je riječ o medijski manje zastupljenom sportu, u kojemu i najveće zvijezde nisu baš svjetski eksploatirane da bi nečiji pad izazvao potres.
Kao što je bio slučaj s Marijom Šarapovom prošle godine, a ona je kažnjena zbog uzimanja lijeka meldonija. Za koji u Splitu među dizačima utega smatraju da nije ni trebao završiti na zabranjenoj listi. Kako god okreneš, prilično je tanka crta koja razdvaja slavljenike i osramoćene za sva vremena.