Bliži se Božić, mnogima najljepši ali i najveseliji dan u godini. Gradovi, ulice i trgovi prigodno su okićeni, prigodna ulična ukrasna rasvjeta pali se već početkom prosinca, iz zvučnika u trgovačkim centrima i više no mjesec dana prije samog Božića trešte "Last Christmas" Georgea Michaela i ultimativni hit "All I want for Christmas is You" Mariah Carey.
Trgovci svoje izloge krenu ukrašavati već u studenom. Blagdanska histerija ne zaobilazi ni medije: iz paštete, kako bi to rekao bivši predsjednik Stipe Mesić, iskaču prigodne ponude za najbolje poklone koje jednostavno morate kupiti svojim bližnjima. Sa smiješkom na licu, naravno.
Stječe se dojam da je u ovo doba godina gotovo pa grijeh biti namrgođen, nesretan, ljut ili, ne daj Bože, tužan. Pa tko normalan može biti takav uz svo to blagdansko blještavilo, veselje koje pruža darivanje bez kojeg je Božić apsolutno nezamisliv, veselu muziku koja vas prati gdje god se nalazili i glupave crvene kapice s coflekima, ukrase sa sobovskim rogovima i toliko jela i pića koja se nude na adventskim događanjima.
Teror sreće nameće se svima
Čitavo moderno društvo, moglo bi se reći, trpi od takozvanog "terora sreće", koja se nameće kao jedina valjana emocija, a upravo je tijekom blagdana ovaj imperativ zadovoljstva na samom vrhuncu, piše 100posto.
No, realna je slika da ljudi nisu uvijek sretni, zadovoljni i nasmiješeni, pa čak ni kada im sve oko njih tvrdi da takvima moraju biti. Ljudi su danas suočeni s brojnim pritiscima: egzistencija za mnoge nikada nije bila nesigurnija, plaće nikada nisu bile niže, a cijene više, kao i zahtjevi na radnom mjestu. Brojni od nas, suočeni sa svim navedenim, posebno u ovo vrijeme, vide očiti nesrazmjer između tih očekivanja i vlastitih mogućnosti.
Božićna idila koju malo tko može zaodovljiti
Slika Božića izgleda nekako ovako: vesela se obitelj na Badnjak okuplja oko božićnog drvca i uz pratnju veselih pjesama, ukrašavaju bor pod kojim svakog člana čekaju šareno omotani paketi. Sjedaju za blagdanski stol, večeraju u izobilju, jedu kolače, razgovaraju i, naravno, čitavo se vrijeme smiješe.
No, što se događa kada se netko ne uklapa u tu idilu? Što kada se nema novaca za raskošne ili ikakve poklone, što kada nemate partnera ili obitelj s kojima biste podijelili tu sreću, što kada je vaš božićni stol izrazito siromašan?
Specijalistica psihijatrije Arijana Turčin, iz Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan" u Zagrebu, objašnjava nam koji su uzroci depresivnih stanja tijekom blagdana, posebno u ovo Božićno vrijeme:
"Blagdansko vrijeme može biti opterećujuće za mnoge ljude, koji se susreću s povećanim vlastitim i tuđim očekivanjima, a koja mogu biti poprilično idealizirana i nerealna. Općenito živimo u jako dualno doba - s jedne strane se svjesno borimo protiv neimaštine i nemogućnosti ispunjavanja želja modernog doba (imati i nemati), dok s druge strane postoji kolektivni pritisak koji nalaže da moramo biti supersretni, prezadovoljni i nevjerojatno uspješni".
Psihijatrica kaže da se ti pritisci potenciraju baš u dijelu godine, kada se - također iz aspekta biznisa, što nije nevažno - prenaglašava opće veselje i razdraganost.
"Ljudi mogu biti pod većim stresom upravo zbog svega nabrojanog - nedostatna financijska sredstva za ispunjavanje želja koje su iznad naših mogućnosti, pojačan osjećaj samoće kod ljudi koji nemaju obitelj ili neku socijalnu mrežu koja bi figurativno rečeno ublažila "pad", otuđenje od obitelji, kao i nastojanje da se zadovolje prohtjevi svih nama imalo dragih ljudi ili žalovanje za sretnijim danima kada su se blagdani slavili sa preminulim osobama", komentira psihijatrica Turčin.
Kod nekih ljudi se, također nevezano za sve te čimbenik,e javlja sezonski afektivni poremećaj (SAP), koji nastaje ponajviše zbog pomanjkanja insolacije: plavetnilo neba uzrokovano je točno određenom valnom duljinom svjetlosti, a za koju su istraživanja pokazala da sprječava nastanak afektivnih poremećaja.
Koju skupinu ljudi pogađaju ova stanja?
Psihijatrica Arijana Turčin kaže nam da ova "stanja" mogu pogoditi bilo koga, ali ipak češće pogađaju žene, koje i inače statistički značajno češće obolijevaju od afektivnih poremećaja:
"Veliki je naglasak na blagdanskom uređivanju doma, pripremi blagdanskih jela i slično, te su time žene ipak opterećenije od muškaraca. Rizična skupina je također starija populacija, ponajprije zbog gubitka dragih osoba tijekom života, kao i zbog vjerojatnije lošijeg imućnog stanja, što samo po sebi može biti frustrirajuće".
"Izbjegavati treba perfekcionizam i poriv da se zadovolje baš svi, jer to nikada nije moguće, a može biti jak izvor frustracija i nezadovoljstva. Jako je važno izdvojiti vrijeme za vlastiti odmor i oporavak, kao i dozvoliti si biti i sam, ako je potrebno zbog nečeg odžalovati. U svemu treba imati zdravorazumsku mjeru. Te na kraju - svatko bi trebao za sebe pronaći one pozitivne i lijepe strane blagdanskog perioda i u tome uživati", kazala je psihijatrica.
