Prošla je kroz crveno, oduzeli su joj vozačku. Žalila se Prekršajnom sudu na policajce, a kad je došla presuda šokirala se. Opet se žalila i - požalila!

Većina vozača u nekom trenutku će platiti kaznu policiji, odnosno državnom proračunu zbog počinjenog prekršaja u prometu. I svi se pitaju treba li se žaliti ili ne, računaju da će sud biti blaži. Ali ne mora uvijek biti tako...

Ako vam je obaveznim prekršajnim nalogom izrečena novčana kazna, a pored nje i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom od nekoliko mjeseci, vrlo je vjerojatno da ćete se krenuti raspitivati što vam je za činiti. Moguće je da ćete dobiti uputu: šuti i pomiri se sa sudbinom, navodi HAK revija.

Plati to što se platiti mora i odreci se vožnje za onoliko vremena za koliko ti je zabrana izrečena. Međutim, oni koji su srasli s automobilom i kojima je on životno bitan, doista ne znaju kako će se organizirati i funkcionirati kroz te mjesece tijekom kojih moraju vozačku objesiti o klin i suzdržati se od vožnje!

Postoji i druga opcija, žali se Prekršajnom sudu. No, može li sud izreći težu kaznu od one koje je izrekla policija?

U Prekršajnom zakonu piše kako se presuda ne smije izmijeniti na štetu okrivljenika, ako je žalba podnesena samo u korist okrivljenika. No, treba paziti. Naime, kada se podnosi prigovor kojim se ne poriče prekršaj, nego se samo prigovara izrečenoj sankciji i/ili drugoj mjeri, obavezni prekršajni nalog ne stavlja se izvan snage i ne provodi se prekršajni postupak.

O takvom prigovoru odlučuje se izvan postupka odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku. U tom slučaju vrijedi zabrana iz citiranog članka 202. stavka 3. Prekršajnog zakona. U tom slučaju presuda, odnosno osporena odluka ne smije se izmijeniti na štetu okrivljenika. To znači da se okrivljeniku ne može izreći stroža kazna i/ili zaštitna mjera.

Ustavni sud Republike Hrvatske takav je zauzeo stav u odluci broj: U-III-4230/2015 od 25. veljače 2016. Dakle, riječ je o situaciji u kojoj ne poričete prekršaj! Isključivo prigovarate izrečenoj sankciji i/ili drugoj mjeri! Situaciji u kojoj dižete glas samo protiv izrečene sankcije i/ili druge mjere i samo se vi služite odgovarajućim pravnim sredstvom.

No, ukoliko u prigovoru poričete prekršaj, budite spremni na scenarij u kojem vam može biti izrečena i stroža kazna i/ili zaštitna mjera. Ukoliko u prigovoru poričete i prekršaj i prigovarate sankciji i/ili izrečenoj mjeri, također u obzir dolazi mogućnost da bude gore, nego što je bilo u prvom navratu.

Znači, pazite čemu prigovarate. Samo prigovor isključivo protiv izrečene sankcije i/ili druge mjere, ukoliko ste samo vi taj koji se koristi pravnim lijekom, spašava od potencijalno lošeg scenarija, postrožavanja!

Onog trena kad ste odlučili u prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga poricati prekršaj, pristali ste na mogućnost strože kazne i/ili zaštitne mjere.

Kako to izgleda u konkretnom primjeru? Postaja prometne policije Split izdala je obavezni prekršajni nalog zbog prekršajnog djela iz čl. 59. st. 1. kažnjivo po st. 5. tog članka, a vezano uz čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Bilo je crveno na semaforu pa prometna nesreća s ozlijeđenima, zbog nepoštivanja crvenog svjetla.

Za počinjeno djelo izrečena je novčana kazna od 4.000,00 kn i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju 3 mjeseca. Okrivljenica, podnosi prigovor protiv tog prekršajnog naloga, a bitno je zbog čega! Podnijela je prigovor kojim prekršajni nalog pobija u cijelosti zbog poricanja prekršaja, izrečene prekršajno pravne sankcije u pogledu novčane kazne i izrečene zaštitne mjere. Osporava počinjenje prekršaja za koji se tereti.

Povodom tog prigovora Prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu presudom Pp P -4722/17 od 22. 9. 2017. proglašava okrivljenicu krivom zbog počinjenja odnosnog djela i izriče pored novčane kazne zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, ne 3 mjeseca kao u gore navedenom prekršajnom nalogu već produljuje period, sad je zabrana u trajanju od pet (5) mjeseci!

Dakle u duljem trajanju nego je to bilo određeno obaveznim prekršajnim nalogom protiv kojeg je izjavila prigovor! Sud je to obrazložio navodom kako je riječ o ozbiljnom prekršaju koji se odnosi na kršenje prometne stege i koji može biti uzrokom prometnih nesreća, kao što je bio u ovom slučaju a po ocjeni suda takvom će se mjerom otkloniti opasnost da ista upravljajući motornim vozilom ponovno počini prekršaj.

Okrivljenica je u najmanju ruku bila zatečena ovakvim produljenjem perioda "bez vozačke"! Ustaje ustavnom tužbom. Obraća se Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Navodi kako sigurno ne bi izjavljivala prigovor da je znala da će odluka biti donesena na njezinu štetu. Uzalud! Ustavni sud odbio je njezinu tužbu i konstatirao da ona prigovor nije podnijela samo zbog visine kazne, već je osporavala i počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret! U tom slučaju nema zabrane načela reformatio in peius! Nema povrede načela po kojem se osporena odluka ne smije izmijeniti na štetu okrivljenika.

Ukratko, tko joj je kriv što nije osporavali samo visinu kazne, nego je osporavala i počinjenje prekršaja.

Ponovimo: ukoliko se odlučite poricati i počinjenje prekršaja i visinu kazne, preuzimate rizik da kazna bude veća, teža, rigoroznija, zaključuje HAK Revija.