Proizvodnja DNK predloška za Pfizerovo cjepivo u Savskom Marofu fantastična je vijest za Hrvatsku: ‘Ovo pridonosi gradnji naših kapaciteta i znanja‘!

Premijer Andrej Plenković objavio je na sjednici Vlade u četvrtak da će se i Hrvatska uključiti u proizvodnju cjepiva protiv COVID-a 19, konkretno BNT162b2, iza kojega stoje američki farmaceutski div Pfizer i njemački BioNTech.

– Razgovarao sam s čelnim čovjekom Pfizera o razdoblju koje je pred nama i dobili smo potvrdu da će se njihova tvornica u Savskom Marofu uključiti u proizvodnju materijala za cjepivo. Tvornica u Savskom Marofu proizvodit će DNK predložak za proizvodnju cjepiva Pfizera, odnosno sastojke za cjepivo. U Hrvatskoj će se proizvoditi sastojci za Pfizerovo cjepivo. Riječ je o investiciji od 10 milijuna dolara, a bit će zaposleno još 30 ljudi – kazao je Plenković, ne ulazeći više u detalje cijelog posla.

Tvornica u Savskom Marofu bivši je Plivin pogon s odjelom biotehnologije. Ukinut je prije više od desetljeća, i to kad je u vlasničku strukturu najveće hrvatske farmaceutske kompanije ušla izraelska Teva. Novi vlasnik Plive već je imao vlastitu visokorazvijenu proizvodnju u istom području i nije mu se isplatilo ni dodatno ulagati ni stvarati konkurenciju samom sebi. Zato je ubrzo tvornica prodana prvo američkoj kompaniji Hospira Inc., koja je počela s intenzivnim ulaganjima, ali je nedugo potom i našla novog kupca u Pfizeru. U posljednjih 10 godina pogon je s 35 narastao na više od 400 zaposlenika.

Inače, ovo nije prva najava da će se Pfizerovo cjepivo protiv COVID-a 19, jedno od najtraženijih u cijelom svijetu, proizvoditi u našoj zemlji. Prva takva govorkanja pojavila su se u studenom prošle godine, usporedno s početkom intenzivnijeg cijepljenja u Americi i Europi. Tada je, međutim, direktor hrvatske podružnice Domagoj Runac u razgovoru za RTL odbacio takvu mogućnost.

– Pfizer će to cjepivo proizvoditi na nekoliko lokacija i u Europi i u Americi. Na ovoj lokaciji nemamo takvih planova – bio je decidiran Runac.

Rekao je i ovo:

– Što se tiče znanja koje ovdje imamo – mogli bismo. Međutim, jedan takav proces proizvodnje zahtijeva opremu. Kada bi netko danas donio takvu odluku, trebalo bi sigurno barem tri do četiri godine da se iz jednog pogona koji u ovom trenutku nije predviđen za to počne proizvoditi takvo cjepivo.

Što se i kako promijenilo u planovima Pfizera, još nije jasno, ali to je svakako dobra vijest za Hrvatsku, pogotovo jer smo se u prvim tjednima kampanje cijepljenja osvjedočili koliko je važno, pa makar i dijelom, imati vlastitu proizvodnju ovakvog strateškog medikamenta.

Domaća struka odmah je pozdravila ovakav poslovni potez.

– Proces proizvodnje cjepiva protiv SARS-CoV-2, koji su razradili Pfizer i BioNTech, omogućuje da se pojedine faze proizvodnje odvijaju u specijaliziranim postrojenjima koja ne moraju biti na istoj lokaciji. Naime, iako to na prvi pogled ne izgleda učinkovito, ovaj pristup nije tako rijedak u farmaceutskoj industriji. Trošak prijevoza nije toliko značajan s obzirom na vrijednost materijala i konačnog proizvoda. Na ovaj način već je organizirana proizvodnja i u SAD-u, a sada i u Europskoj uniji. Pfizerovo postrojenje u Novom Marofu proizvodit će, korištenjem vlastite tehnologije i znanja, DNK podloge u prvom koraku proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa – komentirao nam je Zoran Kalinić, koji je kao projektni menadžer uključen u projekt pokretanja novog imunološkog zavoda kao greenfield investicije.

– Na ovaj način i Hrvatska će ući na popis zemalja koje sudjeluju u proizvodnji ovog vrhunskog biotehnološkog proizvoda, što na određeni način može doprinijeti gradnji naših kapaciteta i znanja. Ako nikako drukčije, a ono s našim stručnjacima koji će sudjelovati u tome, pa makar i kao zaposlenici kompanije Pfizer. U svakom slučaju, riječ je o projektu koji treba podržati – poručuje Kalinić.

Na proizvodnji cjepiva BNT162b2, prema ranije objavljenim podacima, radi 7000 zaposlenika Pfizera u njegovih dvanaest proizvodnih pogona smještenih u deset zemalja. Zajednički im je kapacitet 1,5 milijardi doza cjepiva. Prva proizvodnja, što se tiče EU-a, krenula je u belgijskom gradu Puursu, a onda su se pridružili BioNTechovi kapaciteti u Njemačkoj.

Radi se o posve novom cjepivu koje osobi koja ga je primila omogućuje da njezin imunosni sustav prepozna virus i bude spreman na obranu. To postižu na način da pomoću molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNK) stanicama daju gensku uputu za stvaranje proteina šiljka.

U veljači je objavljeno kako Pfizer u 2021. godini od prodaje cjepiva protiv koronavirusa očekuje prihode od oko 15 milijardi dolara.