Podatak s kraja srpnja 2020. godine o broju osiguranika (1.541.613) i broju umirovljenika (1.242.819) u Republici Hrvatskoj svakako pobuđuje interes javnosti zbog njihovog omjera 1,24:1, koji prijeti urušavanju mirovinskog sustava.
Državni zavod za mirovinsko osiguranje u svojim Statističkim informacijama, koristeći digitalnu tehniku, redovito vrlo kvalitetno statistički izvještava o području svoga rada. Ovdje će se u edukacijskom i informativnom smislu reproducirati set informacija iz spomenutih Statističkih informacija o mirovinama, koje će sigurno biti interesantne čitateljima.
Predstaviti tablice na način da „razgovaraju“ s čitateljem mnogo je teže nego komentirati njihov sadržaj koji bude redovito subjektivan, čega smo svjedoci u medijskom izvještavanju. To je razlog što više puta ponavljam sintagmu „tablice viču, a tekst šapće“.
Korisnici mirovina prema vrstama i svotama mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema zakonu o mirovinskom osiguranju doneseni su u TABLICI 1.
U ovoj tablici nisu uračunati umirovljenici - djelatne vojne osobe (15.748), HVO-a (6724), NOR-a (8976), bivših političkih zatvorenika (2735), Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945. (3741), pripadnika bivše JNA (5188), HAZU (138)…
Predizborno obećanje danas vladajućih o povećanju mirovina u četiri godine od 10 posto, po godini 2,5 posto, za svakoga tko pozna „pazarski račun“ uočit će da su ta povećanja više nego jadna za sve one čija je mirovina manja od 2500 kuna, a takvih je 635.888.
Brojke govore sve - 2,5 posto od 2500 kuna je 62,5 (kuna), ali ne i za one čija je prosječna mirovina 9524,15 kuna, njima je povećanje od 2,5 posto čak 238,10 kuna. Čitatelje treba poštediti komentara brojeva iz prethodne tablice – nema potrebe biti posebno pismen da se shvati koliko i kakve nam informacije nudi tablica.
Dobro je znati računati prosječne vrijednosti, ali čitajući ovu tablicu ne treba živjeti u zabludi da je u Republici Hrvatskoj prosječna vrijednost mirovine 2524,76 kuna, dok je jednima prosječna mirovina 233,15 kuna, a drugima 9241,15 kuna (stara priča, jedan jede krumpir, a drugi meso, u prosjeku jedu gulaš).
U TABLICI 2. se naglašavaju podaci s kraja 2019. godine, odakle treba uočiti dva vrlo bitna podatka, jedan je udio neto plaće u prosječnoj mirovini (40,94 posto) i odnos broja osiguranika i umirovljenika (1,25:1).
U komentaru TABLICE 3. navedimo kako je s više od 65 godina starosti 925.240 ili 80,51% umirovljenika. Zar ne začuđuje broj od 10.451 umirovljenika mlađih od 35 godina, posebno njih 8699 mlađih od 24 godine?
I na kraju TABLICE 4. I 5.
Tko se pita (op.a. je li možda Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, kojemu je ovo šesti mandat „sjedenja“ u Hrvatskom saboru?) kako žive ili bolje reći preživljava 226.618 umirovljenika (radnika, obrtnika i poljoprivrednika) s najnižom prosječnom mirovinom u iznosu 1846,91 kunu? Koliko oni plaćaju režijske troškove? Koliko mjesečno ostavljaju novca u ljekarnama? O smještaju u dom za starije mogu samo maštati.
Pažljive čitatelje ne bi trebalo uvjeravati da je u Republici Hrvatskoj neminovna ozbiljna i poštena reforma mirovinskog sustava koja će osigurati umirovljenicima s niskim primanjima život dostojan čovjek,u u prvom redu onima koji su svoju mirovinu zaradili radom.
Bivši ministar Marko Pavić (diplomirao na PMF-u oceanografiju i meteorologiju) u svom mandatu nije ostavio poseban trag u iznalaženju reformskih rješenja koja bi osigurala umirovljenicima barem 50 posto prosječne plaće osiguranika. Treba vjerovati da će mladi ministar Josip Aladrović (35), ministar rada i mirovinskog sustava, uraditi više od svog prethodnika. I mirovinska reforma je dio „propusnice“ za ostvarenje razvikane 22 milijarde eura.