Europski sud za ljudska prava naložio je Hrvatskoj, svojom presudom od prije nekoliko dana, da 38-godišnjem D.Č. iz Vrbovca mora platiti 10 tisuća eura naknade nematerijalne štete zbog toga što je mjescima, bez valjane zakonske procedure, prisilno držan u psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Država će mu morati platiti još i 1730 eura troškova postupka - piše Slobodna Dalmacija.
Još u ljeto 2013. godine muškarca je privela policija zbog prijetnji susjedima, a tužiteljstvo je tvrdilo da je prijetnju izrekao u neubrojivom stanju. Početkom prosinca 2013. godine premješten je u zatvorsku bolnicu u Zagrebu, da bi DORH mijenjao optužnicu navodeći da je prijetio jer pati od paranoidne shizofrenije te sud zaključuje da mora ostati u pritvoru dok presuda ne postane pravomoćna (postala u ožujku 2014. godine) te mu određuje prisilni smještaj u Vrapču.
Nakon šest mjeseci boravka, psihijatrijska ustanova predložila je Županijskom sudu u Zagrebu produljenje prisilnog smještaja na daljnjih godinu dana "u svrhu potpunog izlječenja", što je i uvaženo. U tom postupku 38-godišnjaka je zastupao odvjetnik po službenoj dužnosti, kojeg mu je odabrao sud.
Pasivni odvjetnici
Kako je u svojoj presudi utvrdio Europski sud, odvjetnik 38-godišnjaka koji mu je bio po službenoj dužnosti pasivno ga je zastupao u tom postupku, a sudac koji je vodio postupak nije poduzeo "nikakve mjere kako bi osigurao učinkovito zastupanje tužiteljevih interesa".
- Nadalje, sud nije osigurao tužiteljevu nazočnost, a niti nazočnost njegove obitelji na ročištu na kojem se odlučivalo o produljenju prisilnog smještaja, iako ne postoje nikakve naznake da tužitelj nije bio sposoban pratiti raspravu i iznijeti svoje mišljenje o produljenju prisilnog smještaja. Zbog toga je Županijski sud u Zagrebu povrijedio podnositeljevo pravo na slobodu i sigurnost - stoji, među ostalim, u presudi Europskog suda.
U njoj se spominje i ranija presuda iz veljače 2015. godine u slučaju gospođe M.S. kojoj je bilo povrijeđeno pravo na zaštitu od mučenja i nečovječnog postupanja, te pravo na osobnu slobodu i sigurnost u svezi s postupkom prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu.
Europski sud je u tom slučaju utvrdio da je ona protiv svoje volje bila podvrgnuta nečovječnom i ponižavajućem postupanju, odnosno da je bila vezana za krevet punih 14 sati, što nije bilo opravdano. Nadalje, utvrđeno je da nadležna tijela nisu provela istragu da provjere njezine navode o nečovječnom postupanju. I u toj se presudi Europski sud posebno osvrnuo na odvjetnika po službenoj dužnosti koji je bio "pasivni promatrač".
Bez kontakata
- Ni u jednom trenutku nije kontaktirao podnositeljicu niti je efektivno zastupao njezina prava i interese tijekom postupka (nije iznosio nikakve prigovore niti je izjavio žalbu protiv rješenja kojim joj je određen prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju od jednog mjeseca). Nadalje, domaći sud nije joj omogućio sudjelovanje u postupku – nisu joj pojašnjena njezina prava niti je tijekom postupka saslušana, a nije imala niti mogućnost prigovoriti nalazu i mišljenju vještaka koji je preporučio prisilni smještaj, a domaći sud nije niti poduzeo prikladne radnje kako bi se podnositeljici osigurala učinkovita pravna zaštita - zaključio je tada Europski sud, ne dodijelivši joj naknadu jer je nije ni tražila.
Koliko je ozbiljan problem odvjetnika po službenoj dužnosti koji primaju naknadu od države za zastupanje u ovakvim slučajevima, a ponašaju se kao "fikusi", odnosno uopće se ne bore za svoje stranke, govore i podaci iz izvješća pučke pravobraniteljice za 2017. godinu.
- I nadalje je veliko nezadovoljstvo osoba s duševnim smetnjama s angažmanom njihovih odvjetnika po službenoj dužnosti, stranke ponekad niti ne znaju tko im je bio odvjetnik jer nije aktivno sudjelovao u postupku. Aktivno uključivanje odvjetnika po službenoj dužnosti više je izuzetak nego pravilo, dok su pritužitelji puno zadovoljniji radom odvjetnika koje su sami angažirali - navodi se u izvješću.