Proizvodnja jaja u Europskoj uniji znatno se smanjila, pogotovo jaja iz slobodnog uzgoja, a osim općenito manje proizvodnje i posljedica energetske krize koja je nastala kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu, okidač za to bila je i ptičja gripa.
Gotovo 50 milijuna peradi stradalo je ove godine u Europi zbog opasnosti od ptičje gripe i usmrćivanja divljih i domaćih ptica. Visoka razina bolesti kod divljih ptica dovodi do povećanja broja slučajeva na komercijalnim farmama, a ne nazire se rješenje koje bi taj problem stavilo pod kontrolu, piše tportal.hr.
U Hrvatskoj su od prošlog utorka na snazi oštre mjere za sprječavanje pojave i širenja influence ptica u cijeloj zemlji, nakon nekoliko potvrđenih slučajeva ptičje gripe i određivanja zona ograničenja.
Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da se sva perad i ptice moraju držati ‘u zatočeništvu u zatvorenim nastambama‘ kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama.
Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.
‘Blage zime pridonose sve većem broju zaraženih divljih ptica i ove godine se prvi puta virus širio čitave godine, čak i u srpnju i kolovozu‘, kaže Dražen Čurila, vlasnik i suosnivač farme jaja Luneta u Svetom Đurđu kod Ludbrega, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika konzumnih jaja.
Zbog ptičje gripe dolazi i do velike nestašice jaja, a to je tržište ionako u krizi uslijed ogromnog porasta troškova proizvodnje, zbog čega je velik broj proizvođača smanjio ili potpuno prekinuo proizvodnju. ‘Teško je prognozirati kako će se dalje situacija razvijati, ali nestašica jaja će svakako potrajati barem do Uskrsa, ako ne i dulje‘, smatra Čurila.
Nekoliko je čimbenika koji utječu na ukupni rast cijena jaja, zbog čega je teško reći koji je glavni, no stabilizaciji cijena u prilog zasigurno ne ide ptičja gripa. Usto je Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno procijenio da će cijena konzumnih jaja rasti za čak 43 posto, svinja za 28,4 posto, goveda za 18,3 posto, peradi za 13,5 posto, a mlijeka za 20 posto.
‘Kako se radi o živim organizmima, puno je bolesti i nametnika koji uništavaju poljoprivredni potencijal, neke farme u Hrvatskoj su zbog toga zatvorene. No, poljoprivrednom proizvođaču može se pomoći, jer nisu oni krivi što se te bolesti periodično pojavljuju.
Država u tim situacijama uz mjere iz Programa ruralnog razvoja nudi dodatne mogućnosti pomoći jer je riječ o izvanrednim okolnostima i slučajevima, a u to se može uključiti i lokalna zajednica. Vjerujem da farme pilića neće ostati prazne, ali potrajat će dok se to ne riješi‘, kaže za tportal.hr Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu te vlasnica tvrtke Geja savjetovanje.
Osvrnula se pritom i na slučaj farme za proizvodnju i prodaju jaja Lukač koja zbog salmonele mora usmrtiti 150.000 kokoši. Blažić kaže da budućnost farme ovisi o tome je li ona osigurana te je li gospodarstvo u mogućnosti nastaviti poslovanje. Dodaje i da se osim mjera iz Programa ruralnog razvoja mogu dobiti sredstva iz EU fondova za ruralni razvoj ako je ukupni ili dio poljoprirednog potencijala uništen.
‘Taj je natječaj gotovo stalno otvoren jer je puno sličnih situacija s obzirom na situaciju u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Cijene jaja najviše rastu, uz žitarice koje su dio stočne hrane, što opet utječe na samu cijenu mesa općenito, tako i pilećeg, a samim time i na jaja. Možemo sigurno očekivati daljnji rast cijena.
Poljoprivrednici se nalaze u u jako teškoj poziciji jer su im inputi rasli skoro 50 posto, od čega je samo gnojivo naraslo više nego dvostruko. Stočna hrana je rasla 30 posto, energija je naglo išla gore... U takvim uvjetima su rasle i cijene jaja, ali ne u mjeri u kojoj su rasle cijene uvoznih sirovina‘, kaže Blažić. Podsjetila je i na vremenske (ne)prilike i klimatske ekstreme koji su utjecali na poljoprivrednike koji su, kaže, stalno suočeni s rizicima.
Proizvođači jaja i peradari još su prije Uskrsa ove godine poručili da bi zbog rekordnih troškova proizvodnje, otkupnih cijena jaja i aktualne krize mogli staviti ključ u bravu. Problemi u sektoru su brojni, a daleko najveći je skupa hrana za perad, čija se cijena formira na svjetskim burzama iako je proizvedena prije aktualnih kriza.
‘Što se poljoprivrednih proizvođača tiče, godina u koju ulazimo je izuzetno zahtjevna i nesigurna sa svih strana. Ulazimo u novo programsko razdoblje zajedničke poljoprivredne politike, mijenja se sustav potpora, promijenjen je zakon o poljoprivrednom zemljištu, imamo novi strateški plan, a na poslovanje utječu osnovni poljoprivredni normativi. Poljoprivrednici i dalje ne znaju kako će se to primjenjivati, ima tu puno opasnosti‘, upozorava konzultantica.
Blažić podsjeća i da je Hrvatska dugo vremena bila samodostatna po pitanju jaja, no da je ta samodostatnost pala i sada ‘varira‘ iz godine u godinu, između 80 i 90 posto. ‘S obzirom na ukupne uvjete na tržištu, teško da ćemo imati rast proizvodnje‘, ustvrdila je Blažić, piše tportal.hr.
