Prijeti li Hrvatskoj hiperinflacija pitanje je na koje ekonomisti uglavnom odgovaraju jednako i poručuju da nema mjesta takvom strahu, a neki prognoziraju inflaciju od šest pa čak i osam posto.
Tako Neven Vidaković, docent na Ekonomskom fakultetu u Mariboru i profesor Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, u razgovoru za Novi list kaže kako je moguće očekivati i inflaciju od šest do osam posto do kraja godine, no nada se da do takvog scenarija neće doći i da će središnje banke prestati povećavati količinu novca u optjecaju i promijeniti smjer monetarne politike.
Veli da su na tržištima roba u SAD-u cijene u posljednjih pola godine porasle više od 100 posto, a američka središnja banka (FED) nastoji taj rast predočiti kao manji problem nazivajući inflaciju privremenom, jer treba financirati golem deficit države.
Što se tiče EU-a, inflacija će se pojaviti u sljedećih nekoliko mjeseci, smatra Vidaković i dodaje da je Hrvatska mala otvorena ekonomija u kojoj su amplitude ekonomskih šokova puno veće i kada je inflacija u EU-u 1,6 posto, kod nas je 2,1 posto.
Kada inflacija u EU-u bude četiri posto, kod nas će biti šest do osam posto, naši će proizvodi poskupljivati po značajno većoj stopi od onih u EU-u pa ćemo gubiti na konkurentnosti, i to će se osjetiti u svemu, i izvozu i turizmu, građanima će plaće ostati iste, a cijene će skočiti.
Skok cijena goriva
Inflacija je u travnju, kaže državna statistika, ubrzala rast i povećala se na 2,1 posto, što je najveći godišnji skok u gotovo tri godine.
Taj rast pomogao je skok cijena goriva od 25 posto zbog skuplje sirove nafte: barel nafte Brent stajao je 65 dolara, dok je cijena tog barela prije godinu dana bila 27 dolara.
Ekonomisti Privredne banke Zagreb i Raiffeisenbank prognoziraju da će se tijekom ljeta nastaviti s takvim ritmom inflacije, koja će se najesen smiriti pa bi prosječna stopa inflacije ove godine mogla iznositi oko 1,5 posto. Njihovo mišljenje dijele prof. Drago Jakovčević i dr. Damir Novotny. Njih dvojica kažu da nigdje ne vide osnovu za rast inflacije na šest ili osam posto.
– Ne bojim se tog scenarija. Monetarna politika SAD-a i EU-a se ne razlikuje. Ide se na kvantitativno olakšavanje što je eufemizam za tiskanje novca. Pokazalo se proteklih godina da tiskanje novca i brzina novca u optjecaju nisu utjecali i ne utječu na rast cijena. Ako govorimo o inflaciji ponude i potražnje, ona je minimalna, što se troškovne inflacije tiče imali smo rast cijena goriva, ali nemoguće da bi taj rast imao velik utjecaj.
Nemoguće je da s 1,5 posto do dva posto, inflacija u ovoj godini ide na tri puta višu razinu. Ne mogu vjerovati da je to moguće, monetarna politika ima alat za obuzdavanje inflacije, a to je podizanje kamatnih stopa. Tako kamatne stope neće biti negativne, porast će kamate na štednju i na kredite. Ipak, tako drastično povećavanje inflacije jednostavno nije moguće – rekao nam je prof. Drago Jakovčević.
Slično kaže i dr. Damir Novotny koji objašnjava da inflacija po pučkoškolskoj definiciji može biti izazvana velikom ekspanzijom na monetarnoj strani, odnosno tiskanjem novca. Ukazuje da se inflacija nije dogodila ni 2008. ni u svim idućim godinama jer je ekonomija globalizirana i cijene na malo su pod pritiskom nižih troškova proizvodnje roba široke potrošnje, prije svega iz azijskih zemalja.
Ovaj ekonomist kaže da korona-kriza jest imala učinak na globalne tokove roba, ali nije zaustavila proces globalizacije i globalne alokacije proizvodnje, tako da će i dalje Kina i Azija, u idućih pet do 10 godina biti izvor jeftinih roba.
– Problem može biti rast cijena hrane. Primjerice, Kina je imala veliki problem sa svinjskom kugom i sada nastoje proizvesti velike količine svinjskog mesa, grade farme svinja na osam katova te gdje god mogu kupuju sirovinu za proizvodnju stočne hrane. Kinezi, kako to uvijek rade, u kratkom roku podignu cijene na tržištu roba.
Cijene su porasle i u Hrvatskoj tridesetak posto, međutim cijene svinjskog mesa nikad nisu bile niže, kod nas cijena svinjskog mesa žive vage nikada nije bila 6,5 kuna, tako da se tu može očekivati rast cijena, ali ne zbog inflacije nego zbog troškovnih pritisaka.
Ne može se ipak očekivati enorman rast cijena hrane. Neusporedivo veća opasnost je od rasta cijena dugoročne imovine, kao što su dionice i nekretnine, ali i tu su cijene već narasle i mogu samo padati, a za sada se ne vidi opasnost od rasta cijena nafte jer je trenutno potražnja manja od ponude, tako da ne znam odakle bi mogao doći impuls od troškovne inflacije – navodi ovaj ekonomist.
Naglašava da Hrvatska ulazi u Europsku monetarnu uniju pa će fiksirati cijene te nema govora o spirali rasta cijena koji bi došao s monetarne strane, to je pogrešan zaključak.
Izjednačavanje cijena
– Mi imamo visoke cijene koje su iznad cijena u mnogim susjednim državama zbog raznih razloga, a jedan od njih je porezna presija, i zapravo očekujem da bi se u približavanju prema Europskoj monetarnoj uniji cijene počele izjednačavati s cijenama u Austriji i Njemačkoj gdje su neke cijene niže, a neke više – objašnjava dr. Novotny.
Razloge za inflaciju s monetarne strane također ne vidi i ukazuje da već imamo veliku količinu novca u sustavu, banke trenutno imaju najveću likvidnost u povijesti i 60 milijardi kuna sjedi u bankama, ali to ne znači da one dijele kredite šakom i kapom.
– Mislim da će se ove godine inflacija kretati oko dva posto, najviše do tri posto. Uopće ne znam kakva bi to trebala biti monetarna politika koja bi mogla djelovati na inflacijski pritisak jer već sada banke ne daju kredite – veli dr. Damir Novotny.