Iako su rujanske cijene električne energije, plina i ugljena na mjerodavnim svjetskim burzama veće za više od sto posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, taj se udar zasad nije prenio na račune koje za struju i plin plaćaju građani, a nema izgleda da se to dogodi do kraja godine.
Dok ceh inflacije u svjetskoj energetici u Hrvatskoj zasad plaća samo dio poduzetnika kojima su istekli ugovori sa "starim" cijenama, a ponuđeni su im novi ugovori s novim, povećanim navodno za 40 posto, stručnjaci koje smo kontaktirali procjenjuju da HEP i drugi opskrbljivači strujom neće i na građane prevaliti povećani trošak nabave struje na burzama, dok su cijene plina za kućanstva, napominju naši sugovornici, "zabetonirane" do kraja godine.
– Rast cijena električne energije na burzi je osjetan, ali kupnja električne energije na burzi samo je jedan segment koji utječe na politiku cijena opskrbljivača električnom energijom – ističe Nenad Kurtović, savjetnik za energetsko tarifiranje u udruzi "Splitski potrošač".
Budući da kod nas HEP Elektra opskrbljuje više od 90 posto potrošača, u kućanstvima i u industriji, Kurtović procjenjuje da će trošak skuplje električne energije na burzama najvećim dijelom podnijeti HEP, u čijem je sastavu HEP Elektra.
– Vjerujem da poduzetnicima, kao što se može pročitati u medijima, stižu povećani računi za električnu energiju ako imaju adekvatan poslovni odnos s opskrbljivačima, odnosno ugovore koji dopuštaju promjenu cijene zbog rasta cijene na burzama. To je strogo poslovni odnos gdje svatko preuzima svoj dio rizika i to tako u tržišnom gospodarstvu mora biti, no HEP ima velike mogućnosti unutar svog sustava održati cijenu električne energije za kućanstva na postojećoj razini – komentira naš sugovornik iz splitskog "Potrošača".
Kurtović pojašnjava kako se unutarnje mogućnosti HEP-a za pokrivanje burzovnog rasta struje sastoje u činjenici da je HEP proizvođač struje koji, napominje, može uključivati ili isključivati u proizvodnji potencijale ako oni proizvode struju iznad ili ispod cijene po kojoj se ona može kupiti na tržištu.
– Drugo, imate financijsku stranu cijele priče. HEP je za 2020. iskazao enormnu dobit, imao je značajne dobiti i iz prethodnih poslovnih godina, a dijelove tih dobiti stavljao je u rezerve društva. Prema tome, ima financijskih mogućnosti kompenzirati eventualne povećane troškove nabave električne energije na burzi – zaključuje Kurtović.
"Sramotno je ponašanje Vlade koja se u javnosti hvali BDP-om i mjerama za zaposlenike čime pokušava stvoriti privid brige za gospodarstvo, a na ovakav perfidan način doslovno uništava poduzetništvo i proizvodne djelatnosti. Sve druge države EU-a imaju jeftiniju struju za gospodarstvo, a skuplju za građane, jedino je kod nas suprotno!" naglasili su u srijedu članovi Udruge Glas poduzetnika u priopćenju koje je potpisao Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge, a u povodu najavljenog poskupljenja struje od 40 posto za poduzeća.
"Ovo povećanje cijene struje rezultirat će povećanjem cijena praktično svega što se proizvodi u Hrvatskoj", naglašavaju u UGP-u.
– Hrvatska poduzeća već godinama plaćaju skuplju struju od kućanstava, a novo poskupljenje je zbilja radikalno i doista je stvaranje antipoduzetničke klime. Da ne govorim kako doznajemo da u ovoj već posve nenormalnoj situaciji za poslovanje čujemo kako Vlada razmišlja o novim nametima za poduzetnike. Pa ima li kraja? Što će se još prelomiti preko naše grbače? – uzrujan je Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge.
– Da je sad ovo poskupljenje od nekih deset do petnaest posto, pa 'ajde nekako, ali ovo će biti za mnoge male i srednje poduzetnike praktično neizdrživo, a moglo bi doći i do otpuštanja radnika – dodaje Bujas.
"Poduzeća koja imaju sklopljene dugoročne ugovore s opskrbljivačima možda neće odmah osjetiti razliku, ali mnogim poduzetnicima su ugovori već istekli ili im jako brzo istječu. Oni poduzetnici koji su stavljeni u neizbježnu situaciju mogli bi očekivati poteškoće s dizanjem cijena svojih proizvoda zbog toga što njihovi konkurenti možda imaju ugovor s opskrbljivačima na još godinu ili dvije dana", upozoravaju iz UGP-a te izražavaju zabrinutost i za konkurentnost naših poduzetnika na vanjskom tržištu.
"Naime, nije sigurno da će poskupljenja biti jednaka i u susjednim državama koje nisu članice EU-a, kao što su Bosna i Hercegovina te Srbija. Umjesto poskupljenja, potrebno je omogućiti značajna bespovratna sredstva iz EU fondova za obnovljive izvore energije, tj. da ona poduzeća koja su u mogućnosti krenu u izgradnju solarnih panela kako bi hrvatska poduzeća bila konkurentnija na tržištu. Problem je to što se na ovogodišnjem natječaju za EU fondove za obnovljive izvore energije javilo čak šest puta više poduzeća nego što je osigurano sredstava. Pod hitno je potrebno pronaći kapacitete za obnovljive izvore energije kako bi se svim poduzetnicima omogućilo dobivanje bespovratnih sredstava za ugradnju solarnih panela.
Osim toga, moramo podsjetiti i na prošlogodišnju aferu s vjetroelektranama u kojoj je sudjelovala bivša državna tajnica Josipa Rimac i zapitati se kakvu su ulogu u povećanju cijene električne energije odigrale ova i slične nezakonite političke igre i pogodovanja. Tužno je da je Hrvatska pored fantastičnih energetskih potencijala u ovakvom katastrofalnom energetskom stanju, što možemo prvenstveno zahvaliti nesposobnim i korumpiranim političkom strukturama i nepovoljnim ugovornim cijenama otkupa energije", zaključuju poduzetnici.
– Ovo je veliki alarm i čeka nas sigurno burna jesen s obzirom na dosadašnja poskupljenja, pitanje je kolika će biti inflacija. Ne znam što drugi misle o ovome, još nisam vidio da su reagirali iz HGK-a, HOK-a, HUP-a – pita se na kraju Bujas.