Učenici četvrtih i osmih razreda naših osnovnih škola na nacionalnim ispitima provedenima u ožujku pokazali su u prosjeku srednju razinu znanja iz većine školskih predmeta. Osmaši su bili najgori u povijesti i fizici, koja se ove godine pisala prvi put: iz povijesti je pao svaki peti učenik (oko 23 posto dobilo je jedinicu), dok je odličnih bilo tek 0,1 posto.
Ispit iz fizike fatalnim se pokazao za 16 posto osmaša koji su dobili jedinicu, što znači da je taj predmet pao otprilike svaki sedmi učenik osmog razreda.
Najbolji uspjeh, kao što godinama pokazuju trendovi na državnoj maturi, učenici postižu na ispitima iz stranih jezika, pa je tako ove godine više od trećine osmaša (33,4 posto) dobilo odličnu ocjenu iz ispita iz engleskog te njemačkog jezika. Iz hrvatskog jezika, primjerice, bilo je tek šest posto odlikaša.
U prosjeku - trojka
Isto tako, više od polovice učenika četvrtih razreda (55,5 posto) nalazi se na osnovnoj razini postignuća iz hrvatskog jezika, što bi odgovaralo ocjeni dovoljan. To je znatno lošije nego iz matematike, gdje je većina četvrtaša (60,3 posto) ostvarila srednju razinu znanja, kao i na ispitu iz prirode i društva, gdje također ima najviše učenika (gotovo 70 posto) sa srednjom razinom postignuća. Ukratko, prosječna ocjena iz svih predmeta koji su se ove godine pisali na nacionalnim ispitima bila bi – trojka.
To su neki od glavnih rezultata nacionalnih ispita u kojima je tijekom ožujka sudjelovalo oko 4000 učenika četvrtih razreda iz 80 eksperimentalnih osnovnih škola te prvi put kompletna generacija učenika osmih razreda, njih ukupno 40.195 iz 886 osnovnih škola.
Kako je u srijedu predstavljajući rezultate objasnio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje (NCVVO), postignuća učenika četvrtih razreda vrednovana su i iskazana, kao i lanjska, na četiri razine: ispod osnovne razine, osnovna, srednja i napredna, dok se za učenike osmih razreda odustalo od takvog vrednovanja. Njihovi su rezultati iskazani prosječnim brojem bodova s odgovarajućom prosječnom postotnom riješenosti pojedinog ispita, ekvivalentnima klasičnim ocjenama – dakle, učenici će na temelju toga znati jesu li test riješili za ocjenu odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan ili nedovoljan.
- Učenici i škole izvještaj s rezultatima dobit će 20. lipnja, dan prije završetka nastavne godine. Učenici će dobiti informacije o vlastitom uspjehu iz pojedinih predmeta, kao i usporedbu tog uspjeha s nacionalnim prosjekom, dok će škole, odnosno ravnatelji, dobivati skupne izvještaje s prosječno ostvarenim uspjehom svih učenika svoje škole iz pojedinih predmeta, koje će također moći usporediti s nacionalnim prosjekom – objasnio je dalje Filipović.
Ni ove godine ocjene dobivene na nacionalnim ispitima neće ni na koji način utjecati na zaključne školske ocjene niti će se vrednovati prilikom upisa u srednje škole, nego će više imati informativni karakter te školama i sustavu pomoći u unaprjeđivanju kvalitete, kao i usporedbi uspjeha pojedinih generacija unutar škola te s nacionalnim prosjekom.
Upis u srednje škole
- Nemam ovlasti govoriti o tome hoće li se i kada rezultati nacionalnih ispita vrednovati prilikom upisa u srednje škole ili imati utjecaj na školski uspjeh učenika. To je pitanje za ministra obrazovanja. Ali, NCVVO je pokazao da smo u organizacijskom smislu spremni provesti te zadatke – odgovorio je Filipović na novinarski upit.
- Ovogodišnji su rezultati pokazali, uvjetno rečeno, staru boljku vezanu za predmet hrvatski jezik, a to je da učenicima i četvrtih i osmih razreda problem predstavlja sastav (ispit pisanja), jednako kao esej iz hrvatskog jezika maturantima koji polažu državnu maturu – ocijenio je Filipović. Na upit pokazuju li i ovi rezultati neopravdano visok broj superodlikaša u osnovnoj školi, Filipović je odgovorio:
- Nije do kraja realno i objektivno uspoređivati ocjene iz nacionalnih ispita sa školskim ocjenama budući da se na nacionalnim ispitima ispituje gradivo iz ciklusa od prethodne četiri godine, dok su školske ocjene rezultat provjera tijekom tekuće školske godine. Također, pitanje je koliko su učenici motivirani za uspjeh na nacionalnim ispitima s obzirom da ta postignuća ne utječu na školske ocjene. Ipak, prema mom sudu, nije objektivna činjenica da u osnovnim školama imamo 50 posto odlikaša – zaključio je Filipović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....