Američki predsjednik Donald Trump u subotu je na Twitteru i Facebooku objavio kako “hidroksiklorokin i azitromicin, u kombinaciji, mogu postati jedan od najvećih preokreta u povijesti medicine”. Pritom je mislio da ta dva lijeka zajedno uspješno liječe oboljele od koronavirusa. Prvi lijek je najpoznatiji po tome da liječi malariju, a drugi je antibiotik azitromicin, u Hrvatskoj puno poznatiji pod imenom Sumamed.
Naravno da bi nam svima bilo draže da su te riječi izišle iz usta nekoga mjerodavnijeg kada je u pitanju liječenje ovog velikog svjetskog javnozdravstvenog problema, ali opet, morao je netko upućen Trumpu kazati kako ta kombinacija lijekova - radi.
Čini se da je baš tako bilo. Trump je očito čuo za istraživanje francuskog instituta koje je, na doduše malom uzorku pacijenata, pokazalo da ta kombinacija djeluje. U međuvremenu su iz Francuske stigle i vijesti kako se gradonačelnik Nice Christian Estrosi, jedan od tisuća Francuza zaraženih koronavirusom, izliječio upravo na taj način i to po preporuci liječnika Didiera Raoulta.
Kakve informacije o ovome svemu ima te što se u stručnim krugovima događa novoga po pitanju liječenja zaraženih od koronavirusa pitali smo dr. Juricu Nazlića, specijalista kliničke farmakologije i predsjednika Povjerenstva za lijekova KBC-a Split.
Za početak ističe da specifičnog lijeka za liječenje koronavirusa nema, ali da su brojni svjetski kliničko-istraživački centri i inovativna farmaceutska industrija angažirani u pronalaženju različitih opcija liječenja manifestne bolesti te su, također, u tijeku programi razvoja specifičnog cjepiva za prevenciju same bolesti.
- Potrebno je više kliničkih ispitivanja sa značajno većim brojem bolesnika-ispitanika koji bi s prikupljenim i statistički obrađenim podacima o djelotvornosti i sigurnosti dali pravo mjesto nekom lijeku, ili kombinaciji lijekova, u liječenju infekcije COVID-19.
Ako je čestito napravljena, navedena studija je na relativno malom broju ispitanika pokazala da kombinacija gore navedena dva lijeka djeluje na način da skraćuju trajanje bolesti i poboljšava kliničku sliku te time i prognozu bolesnika - tvrdi dr. Nazlić.
Rezultati ove studije su, ističe naš sugovornik, snažno odjeknuli u svjetskoj javnosti zbog medijskog utjecaja predsjednika SAD-a.
- S druge strane, važno je naglasiti da je medicinskoj javnosti COVID-19 prioritet. Najpoznatiji svjetski medicinski časopisi, s najvećim faktorom utjecaja, prihvaćaju i objavljuju brojne stručne i znanstvene članke o COVID-19. Članci su različite kvalitete, a objavljeni podatci različite statističke snage i različite potencijalne koristi za buduću kliničku praksu- dodatno pojašnjava.
Dr. Nazlić napominje i kako hidroksiklorokin nije samo antimalarik, već je ujedno i lijek koji se koristi u liječenju sistemskog eritemskog lupusa i reumatoidnog artritisa.
- Bilo bi odlično ako se pokaže da kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina pomaže bolesnicima, posebice onima s težom kliničkom slikom, jer su oba lijeka relativno niske cijene i široko dostupna zdravstvenim sustavima većine zemalja - tvrdi dr. Jurica Nazlić uz napomenu kako su inovativne farmaceutske tvrtke, do sada, iz poslovnih razloga bile više zainteresirane za razvoj, proizvodnju i prodaju novih lijekova za liječenje kroničnih bolesti nego za razvoj lijekova za liječenje akutnih infektivnih bakterijskih ili virusnih bolesti.
- Međutim, još je važniji razvoj cjepiva koji bi spriječio sam nastanak virusne infekcije kod cijepljenog pojedinca. Za očekivati je da proces razvoja cjepiva traje 12 do 18 mjeseci. Valja postaviti pitanje hoće li se protivnici cijepljenja dati cijepiti protiv COVID-19 - zabrinut je splitski klinički farmakolog zbog činjenice da ni u nas ni u svijetu ne manjka onih koji se protive cijepljenju.
Napominje i da su klinička ispitivanja liječenja COVID-19 infekcije započela, a obavljaju se premo pravilima dobre kliničke prakse uz pristanak informiranog bolesnika ili njegovog zastupnika, odnosno skrbnika.
- Američka FDA, njihova Agencija za hranu i lijekove, nije službeno odobrila klorokin i lijek remdesivir za COVID-19 jer nisu završena klinička ispitivanja, ali je dala zeleno svjetlo za primjenu ova dva lijeka kroz program "milosrdne primjene" lijeka. Remdesivir je antivirusni lijek u razvoju i potencijalno koristan u borbi protiv različitih virusnih oboljenja - pojašnjava naš sugovornik.
Podsjeća kako je azitromicin, u narodu poznatiji pod tvorničkim nazivom Sumamed, proizvod, nekad postojale, hrvatske inovativne farmaceutske industrije. Danas je tvrtka Pliva u vlasništvu stranog vlasnika i, koliko mu je poznato, bez inovativne i istraživačke aktivnosti na tlu Hrvatske.
Sumamed je, dakle, antibiotik izumljenom u laboratoriju naše Plive prije punih 40 godina i našu je zemlju svrstao u elitno društvo rijetkih zemalja na svijetu koje imaju vlastiti antibiotik. "Smućkali" su ga 1980. naši farmaceuti na čelu s dr. Slobodanom Đokićem (1926.-1994.), hrvatskim kemičarem crnogorskog podrijetla, čovjekom koji je niz godina bio direktor Plivinog istraživačkog instituta.
On i Gabrijela Kobrehel, Gorjana Radobolja-Lazarevski i Zrinka Tamburašev čine znanstveni tim koji je izumio taj svjetski priznati lijek, jedan od top proizvoda s oznakom “Izvorno hrvatsko”. Liječnici ga uglavnom propisuju za liječenje raznih bakterijskih infekcija gornjih i donjih dišnih puteva, ali uspješno liječi i neke druge infekcije.
Malo je reći, Hrvati ga obožavaju. Najdraže im je kad im doktor propiše Sumamed, popiješ ga u par dana i - zdrav si, ali nije to baš tako i ne smije ga se neselektivno propisivati, upozorava dr. Anamarija Bekavac, splitska liječnica obiteljske medicine.
- Baš zato što se Sumamed znao propisivati i kad možda nije trebalo, nije više učinkovit kao prije i ima puno sojeva bakterija koje su postale rezistentne. Sada ga, po smjernicama HZZO-a, smijemo propisivati samo kod upale pluća ili kad je pacijent alergičan na penicilin. Uvijek ima onih koji bi najradije svaku prehladu liječili Sumamedom. Misle u tri dana biti zdravi, a nije baš tako - ističe ova liječnica.
Komentira kako je azitromicin rezerviran samo za upale pluća koje nastaju nakon što imunološki sustav neadekvatno reagira na uzročnika, najčešće virus.
- I te se upale pluća mogu javljati i kao posljedica gripe, što sam više puta vidjela ove godine kod svojih pacijenata. I da, dobili su azitromicin u kombinaciji s još jednim antibiotikom. Preventivno ga ne dajem ni u ludilu jer na taj način samo potičemo razvijanje rezistencije o omogućujemo nastajanje superbakterije koja na nijedan antibiotik neće reagirati - upozorava dr. Bekavac.
Upitana za mišljenje o kombinaciji ovih dvaju lijekova u liječenju zaraženih koronavirusom, dr. Bekavac se ogradila jer nema dovoljno saznanja o tome niti je specijalista za to područje. Tek je napomenula da je klorokin lijek protiv malarije koji se daje kod nekih autoimunih reumatoloških bolesti.
- Klorokin nije bezazlen i nikako nije za prevenciju a ima i svoje nuspojave. Znači, kod upale pluća nastale nakon infekcije COVID-om davao bi se imunomodulator koji smanjuje imunološki odgovor organizma i antibiotik za atipične uzročnike, u ovom slučaju koronavirus. Dakle, to bi se, pretpostavljam, moglo davati pozitivnima na koronavirus koji imaju ozbiljne simptome, a nikako ne preventivno- zaključe dr. Bekavac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....