Hrvatska je, prema najnovijim podacima od 9. rujna koje je objavio Europski centar za prevenciju i suzbijanje bolesti (ECDC), na visokom petom mjestu u Europi po stopi preminulih od koronavirusa na 100.000 stanovnika.
Prema europskim statističkim evidencijama u zadnjih 14 dana, na prvom je mjestu Rumunjska sa stopom od 3,1 posto umrlih na 100.000 stanovnika, slijede Bugarska s 1,7 posto, Španjolska s 1,4, Malta s 0,8 te Hrvatska s 0,7 posto. Iza nas su sve ostale europske zemlje, a susjedna Slovenija je desetak mjesta ispod nas u grupi zemalja kao što su Njemačka, Danska, Švedska, Mađarska i Slovačka, koje imaju smrtnost od 0,1 posto.
U jučerašnjim projekcijama krivo je navedeno da smo četvrti jer je ispuštena Malta koja je gora od nas, no između nas i njih je razlika minimalna. Podaci ECDC-a se ažuriraju svaki dan u podne.
Ove brojke za zadnjih 14 dana kao i činjenica da se u tom razdoblju udvostručio broj hospitaliziranih pacijenata u Hrvatskoj, itekako zabrinjavaju imunologe i epidemiologe, jer nakon što je počela školska godina ne očekuju pad broja zaraženih.
– S obzirom na to kakav smo imali rast broja oboljelih u kolovozu, to nije neočekivano – kaže nam ugledni infektolog Zlatko Trobonjača, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, objašnjavajući kako se obično dva tjedna nakon "buma" broja zaraženih povećava i broj osoba s teškim simptomima te preminulih.
– Ista je situacija bila i proljetos. Što se tiče daljnjeg trenda, ne mogu biti optimist i reći da će se to promijeniti. Krenuli su s radom vrtići, počela je nastava u školama, uskoro će i fakulteti, otvoreni su studentski domovi, dakle, grupira se populacija koja se baš i ne štiti, a upravo su mladi najveći asimptomatski prenositelji bolesti – podsjeća naš sugovornik.
Cijeli sustav pati
Logično je, kaže, da tu možemo očekivati veći broj inficiranih, a naravno, onda i mogućnost da se te infekcije prenesu i na stariju populaciju.
– Moguće je da se epidemija nastavi razbuktavati i da se ne stišava bez obzira na to što su neki izišli s matematičkim modelima koji govore da bi trebalo doći do smanjenja broja zaraženih. To jednostavno ne možemo očekivati. Preporuke su resornog ministarstva i HZJZ-a da se što više nastave odvija klasično u školama.
Tu se, naravno, događaju novi kontakti i broj novoinficiranih će se povećavati ili, u najboljem slučaju, održavati na sadašnjoj razini. Kako rastu brojevi, nakon dva, tri tjedna raste broj osoba s komplikacijama te broj umrlih – ističe prof. dr. Trobonjača.
Problem vidi u tome što će se u slučaju prekapacitiranja bolnica s COVID bolesnicima smanjiti kapaciteti za liječenje drugih teških bolesti.
– Kolege su već upozoravali na to. Kad ste prekapacitirani, pate drugi sustavi, to je valjda jasno. Nisu ohrabrujući ni pokazatelji postotka broja pozitivnih na testiranju, koji se kreću oko deset posto – upozorava Trobonjača.
'Nismo izravnali krivulju'
Poznati znanstvenik, mikrobiolog prof. dr. Gordan Lauc, koji je i sam prebolio COVID-19, drži kako ove pokazatelje treba sagledati u kontekstu činjenice da je u čitavoj Europi broj umrlih sada vrlo mali, te da je nešto veći postotak umrlih u Hrvatskoj posljedica razmjerno velikog broja zaraženih.
– Ako, primjerice, pogledamo broj umrlih u australskoj državi Victoria, tamo je smrtnost na 100.000 stanovnika u zadnja dva tjedna gotovo deset puta viša nego u Hrvatskoj – optimist je Lauc.
Primarijus Miroslav Venus, predsjednik Društva epidemiologa Hrvatske, pak ne očekuje da će broj teško oboljelih uskoro padati.
– Najlogičnije je objašnjenje da smo skočili na europskoj listi zbog porasta ukupnog broja zaraženih, pa su se među njima našli i najteži slučajevi, koji se tu ne bi našli da smo uspjeli izravnati krivulju kao što smo je izravnali u travnju, svibnju i lipnju, a nismo u srpnju i kolovozu – kaže epidemiolog.
Podsjeća kako su svi zaboravili na strašne scene koje smo gledali u ožujku i travnju u Italiji.
– Mi smo i tada objašnjavali zašto se to događa, zašto toliko ljudi tamo umire. Riječ je o izravnavanju krivulje.
Što to znači? Ako hipotetski imate deset oboljelih, onda je teško vjerovati da će među tih deset oboljelih biti netko tko će biti teško bolestan, ili kandidat za respirator, ali ako imate tisuću ili deset tisuća oboljelih, onda je prema zakonu velikih brojeva logično da će se naći više onih koji su kandidati za respirator i, nažalost, onih koji će umrijeti – ponavlja predsjednik strukovnog udruženja epidemiologa.