U nastavku suđenja umirovljenom poduzetniku Bošku Dimitrijeviću (69), koji je 2021. po zagrebačkoj Aveniji Dubrava vozio Audi 136 km/h te doslovno ‘meo‘ parkirane aute na nogostupu, čak šest sudskih vještaka je konfrontirano oči u oči. Svaki je branio svoj pisani nalaz i mišljenje kao i dopune koje su radili te su odgovarali na pitanja optuženikova braniteljskog tima Jadranke Sloković i Mije Goluba, kao i tužiteljice. Fokus je bio odgovoriti između ostalog i na pitanje, obzirom na tvrdnje pojedinih vještaka, može li osoba bez svijesti, u slučaju sinkope, pritiskati do daske papučicu gasa, piše Jutarnji list.
Sudjenje poduzetniku Bosku Dimitrijevicu koji je u dubravi izazvao veliku prometnu nesrecu pokosivsi audijem parkirana vozila.
- Što je uzrok nesreće? - pitala je predstavnica optužbe vještaka Srećka Hlišća koji joj je, nakon što je ponovio svoj nalaz, odgovorio: "Uzrok nije prometno-tehnički!"
- Ne mogu odgovoriti zbog kojeg razloga okrivljeni nije ostao pratiti lijevu voznu traku već se brzinom koju je imao, prestrojavao u desno i na kojoj zbog brzine kretanja te prelaska s asfalta na betonske ploče koje obrubljuju tramvajsku probu, dolazi do znatnog podrhtavanja vozila. Takva vožnja nije kod prosječnog vozača – rekao je Hlišć na što je tužiteljicu zanimalo je li možda brzina uzrok nesreće?
- Ne, nije brzina uzrok nesreće. Jer brzina koja god bila, nije mogla dovesti sama po sebi do skretanja - dopunio se vještak pa je tužiteljica tražila da joj pojasni što za njega znači "prosječan vozač i kakve su to njegove reakcije."
- U jednom trenutku okrivljeni vozilom, nakon prolaska tramvaja, ide a tramvajsku traku i auto je usmjerio prema čitavom nizu automobila. Kad bi zadržao istu putanju vožnje bilo kojom brzinom, sletio bi s kolnika ali bi posljedice bile puno manje. Vozilo je kontinuirano ubrzavalo i za to je bio potreban pritisak na papučicu gasa. U konkretnom slučaju moje odrađeno eksperimentalno mjerenje je pokazalo da je dovoljan potisak od jednog kilograma na papučici sličnog vozila. Masu sam utvrdio mjerenjem na sličnom vozilu koje je u trenutku probe bilo upaljeno – kazao je još Hlišć na što je reagirala prometna vještakinja Sanja Krajinović rekavši da se ne slaže u dijelu u kojem je naveo da bi se od prosječnog vozača očekivala nagla reakcija zakretanja upravljača radi izbjegavanja naleta. Pritom pojašnjava da se takva reakcija očekuje od vozača koji na vrijeme nije uočio prepreku.
Vještaci Petar Škavić i Hrvoje Pintarić su, pak, imali zadatak analizirati Dimitrijevićevu medicinsku dokumentaciju pa je tužiteljicu zanimalo, nakon što su konstatirali da mu je utvrđena aritmija, od kad ju ima i da li svaka aritmija dovodi do gubitka svijesti.
- Koristili smo dokumentaciju nakon nesreće, a za prethodni period trebalo bi izvršiti uvid u medicinski karton. Svaka aritmija ne dovodi do gubitka svijesti. Postoje razne vrste, a ova iz okrivljenikove dokumentacije su takvi poremećaji koji bi mogli izazvati gubitak svijesti. Do gubitka svijesti mogu dovesti aritmije vrlo sporih i vrlo brzih frekvencija. To proizlazi iz činjenice da je sinkopu imao anamnestički u studenom 2020. Pregledan je u KBC Rebro, odrađen je EKG i ergometrija. Utvrđena mu je i sarkoidoza. Sve to je moglo dovesti do sinkope, ali ne nužno, a klinički gledano vrlo je izvjesno da su aritmije postojale i prije – pojasnio je Pintarić.
Sve to je slušao pozorno i sudsko-medicinski vještak Davor Mayer koji u odnosu na Hlišćev eksperimentalni dio nije imao što dodati uz naglasak da nema razloga niti sumnjati da je isti proveden tehnički korektno.
- Međutim, rezultati tog eksperimenta ne utječu na tvrdnju i zaključak iz mog nalaza i mišljenja. Tijelo u besvjesnom stanju ne može jako do daske pritisnuti nogom na papučicu gasa. To se može ostvariti samo ako je osoba pri svijesti. To je notorno i vrlo jasno poznato svakom vozaču – rekao je Mayer na što je odvjetnika Goluba zanimalo na osnovu čega tvrdi da osoba pri svijesti ima manje povrede od osobe bez svijesti ako su izložene istoj prometnoj situaciji.
-Ovo je stručno sudsko-medicinsko znanje koje zdrava logika može potkrijepiti. Predlažem da sjednete u auto i opustite se. Pa ćete vidjeti da ne možete juriti, niti ubrzavati. Okrivljeni u vrijeme nesreće nije bio bez svijesti – dodao je odlučno Mayer a na čije je mišljenje Golub odmah prigovorio okarakteriziravši ga pristranim i neprofesionalnim.
- Ovdje trebamo naći materijalnu istinu – naglo je zavapio Golub u sudnici.
Potom je Josip Škavić, specijalist sudske medicine i patološke anatomije koji je 2020. brisan s popisa sudskih vještaka na vlastiti zahtjev i kojeg je angažirala obrana, branio, pak, svoj nalaz i mišljenje koji je proizašao iz vještačenja Hlišća i Pintarića.
- Uzimajući u obzir sve, sa sudsko medicinskog stajališta nije moguće sa sigurnošću niti tvrditi niti isključiti da je okrivljeni tijekom vožnje doživio sinkopu. Na temelju njegova ponašanja u vožnji te načina kretanja auta kako opisuje Hlišć, odgovara situaciji da je kod vozača u vožnji došlo do poremećaja svijesti. Kako je, pak, naveo Mayer u slučaju gubitka svijesti dolazi do opuštanja stopala noge pri čemu može i dalje noga ostati oslonjena na papučicu. I to ostavlja mogućnosti održavanja pritiska opuštene noge na gasu. Zatražio sam Hlišća da utvrdi koliki je pritisak potreban da vozilo ubrzava. U literaturi postoje opći podaci o mogućnosti zadobivanja ozljeda osobe u autu koja je pri svijesti ili bez. Ali to se u konkretnom slučaju ne može govoriti – ustvrdio je Škavić.
Podsjetimo, riječ je o nesreći od 26. travnja 2021. u 14.32 sati u kojoj je, osim devet oštećenih vozila, oštećen i izlog trgovine, a prema optužbi, Dimitrijević je ujedno ugrozio i živote prolaznika od kojih je pješaka Paška K. i ozlijedio. Njegov Audi je na kraju završio na krovu, a ukupna materijalna šteta je procijenjena na gotovo 100 tisuća eura. Za prometnu nesreću, koju je skrivio kršenjem propisa o sigurnosti, te je izazvao opasnost za živote, kao i imovinu velikih razmjera, tužiteljstvo traži 10 mjeseci zatvora, a na početku suđenja Dimitrijević je rekao da se ne smatra krivim. Dok je, pak, tijekom istrage izrazio žaljenje te napomenuo da mu se činilo ‘kao da nije vozio on‘.
- Dogodio mi se ‘blank‘. Do te prometne nikada nisam radio prekršaje i vozio sam po propisima. Sjećam se događaja sve do trenutka kada sam došao do okretišta u Dubravi. Pao sam u nesvijest, a kad sam otvorio oči imao sam što za vidjeti. Ne pijem lijekove, osim za štitnjaču, a nakon nesreće sam imao strahovito visok krvni tlak. Što se tiče tog dana, od 10 do 13 sati obavljao sam razne stvari, pri čemu sam stao, popio kavu i krenuo dalje (...) i sve je bilo u redu do okretišta u Dubravi. Poslije toga se ničega ne sjećam osim da sam taj dan vozio više-manje u koloni od 40 do 60 km/h – branio se u istrazi optuženi vozač koji je u vrijeme nesreće bio trijezan.
Osim fotoelaborata, u spisu se nalaze i snimke nadzornih kamera, a posebno su uznemirujuće one na kojoj se vidi kako auto, u koji je Dimitrijević udario, gura na pješaka, kao i ona gdje drugi pješak nepropisno pretrčava kolnik i time si spašava život pred jurećim Audijem bez kontrole.
I sam Dimitrijević je u Audiju A5 imao kameru na kojoj se vidi cijela vožnja. Prvo se vidi kako se kreće u koloni Maksimirskom cestom te se dolaskom do križanja s Ulicom Dubrava i Štefanovečkom njegov i još jedan auto zaustavljaju. Čim se oslobodio prolazak kroz raskrižje, drugi auto kreće, no ubrzo opet staje, a nakon njega kreće i Audi koji se prednjim dijelom zabija u to drugo vozilo, a ono se potom odbija unaprijed.
Dimitrijević Audijem na tom mjestu ostaje zaustavljen idućih 14 sekundi nakon čega kreće po Ulici Dubrava, krećući se tramvajskim tračnicama i pritom povećavajući brzinu. Audi je, zatim, pretekao tramvaj kod križanja s Konjščinskom te skrenuo u desno da bi u križanju s Teslićkom sletio s kolnika na nogostup gdje udara u parkirane aute. Tad se u Audiju otvaraju zračni jastuci koji izbacuju nadzornu kameru iz nosača pa se vidi iskrenje uslijed struganja krova vozila po kolniku i po betonskim kockama tramvajske pruge.
S obzirom da šest dosad saslušanih vještaka nakon svojih odrađenih aktivnosti nije usuglasilo svoje nalaze i mišljenja, sud će naložiti novo kombinirano vještačenje.