StoryEditorOCM
ForumSTRUČNJACI PROZIVAJU

Ples s virusom loše završio: je li Stožer pogriješio i ugrozio sezonu i zdravlje građana zbog dopuštanja velikih pireva i partyja u noćnim klubovima?

Piše Saša Jadrijević Tomas
24. kolovoza 2020. - 17:44

U proljeće je, slaže se većina struke i javnosti, Nacionalni stožer civilne zaštite obavio uglavnom dobar posao. No, ako je tko ugrozio sredinu i kraj koliko-toliko dobre sezone, onda je to dijelom i loše upravljanje korona-krizom tijekom ljeta. Tvrdi to i akademik Ivan Đikić.

S jedne strane nema velikih koncerata, čak ni na otvorenome, a onda su se u noćne klubove natiskale stotine mladih. Zatim smo danima (prije nego je bilo ograničeno radno vrijeme klubova) slušali da Zrće ne radi, da nema nikoga, a i u Dalmaciji su govorili da su poluprazni.

Navodilo se i da informacije o "korona-partijanju" plasiraju zavidni Talijani i Austrijanci jer kao mi imamo turizam, a oni – ne.

A onda se sasvim lijepo u prilogu RAI-ja vidi da su klubovi krcati i rade na Zrću, kao što su sve donedavno radili u Makarskoj, Splitu...

Na Instagramu su se jasno vidjeli tagirani, prepuni zatvoreni i otvoreni prostori klubova u kojima je natiskana mladež zagrljena pjevala najnovije hitove, a u rukama držala koktele. Na Zrću je i nakon skraćivanja radnog vremena nastavljeno partijanje, i to do ponoći, a program počinje u – podne.

Proteklih dana se na Zrću održavao jedan partijanerski festival, a program je za protekli četvrtak izgledao ovako: od 15.00 do 17.30 nastupa Benjamin Reichert, od 17.30 do 19 sati Alex Wackii, od 19 sati do 20.30 Tekno, od 20.30 do 21.30 Jorn Van Deynhoven, od 21.30 do 23 sata RAM i od 23 do ponoći Ferry Corsten presents Gouryella. Dakle, sve je ostalo isto, i dalje se partija kao i prije, samo je satnica promijenjena. I onda koliko smisla ima skraćivanje radnog vremena klubova? Kako vidimo na ovom primjeru sa Zrća, baš i nema.

image
Ograničavanje radnog vremena nije spriječilo noćne klubove da okupljaju parijanere na otvorenome. Ovdje vidimo satnicu jednog kluba i festivala. Umjesto nakon ponoći sada se partija po danu. I koji je onda smisao odluke stožera da se zabrani rad nakon ponoći? 
Program Festivala

Napomenimo da žarište nije postao ni jedan restoran, kafić, frizerski salon, trgovina, trgovački centar, nego noćni klubovi, svadbe i momačke – djevojačke večeri. Logično, jer je glazba glasna i ako želiš komunicirati, onda sugovorniku dolaziš na nekoliko centimetara od usta i nosa. A još se i popije, pjeva, zabavlja, pleše. Sve što se u klubovima i inače radi. I svejedno je, barem što se tiče virusa, radi li taj klub noću ili danju.

Najveće proturječnosti dolaze od ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, koji je govorio da se u klubovima i na partyjima trebala držati distanca?! Zna li šef HZJZ-a kako izgleda party?!

"Naravno da ljudi odlaze u noćne klubove da bi se družili, moraju se negdje sastati i moraju se družiti, i to je razumljivo, i zbog toga im i želimo to omogućiti, ali naravno da to sve treba biti novo normalno. Zato smo propisali mjere držanja distance i pojačane preporuke vezane uz plesne podije da se na njih postave stolovi oko kojih će se mladi okupljati i plesati", rekao je, među ostalim, Capak.

Stolovi, distanca na partyjima... Stvarno?

Spomenimo i da nas dva mjeseca stručnjaci, domaći i inozemni mediji konstantno i dobronamjerno upozoravaju da će noćni klubovi i partyji biti problem. I, evo, postali su. A tih velikih klubova, koji imaju veliki zatvoreni prostor, na Jadranu ima možda dvadesetak.

A restorana, trgovina i kafića, koji nisu rizični, ima na tisuće, u njima rade deseci tisuća građana i o njima ovise njihove obitelji i naša slabašna ekonomija. I sad zbog tih 20 klubova, jer nisu na vrijeme zatvoreni, pati cijela turistička industrija. Hrvatska je trebala biti šampion turizma 2020., a sada se možemo samo nadati da se popis zemalja koje nas stavljaju na crvenu listu neće dalje širiti. Također, koliko je bilo pametno zbog velikih obiteljskih zabava, partyja, pireva riskirati kompletan "lockdown" koji smo imali prije nekoliko mjeseci?

Epidemiolozi s kojima smo razgovarali kažu da žarišta u noćnim klubovima nisu krivnja mladih ljudi, ni vlasnika tih lokala, nego odgovornost prije svega nacionalnog i lokalnih stožera koji trebaju upravljati krizom, a umjesto toga već danima pokušavaju mlade označiti kao glavne krivce. Također, pojedini političari su apelirali na distancu i nošenje maski, a onda se sami toga nisu pridržavali. I kako onda od mladih očekivati da se ponašaju odgovorno?

Poznati hrvatski ekonomist, profesor Slavko Kulić komentirao nam je turistički autogol.

image
Dr. Slavko Kulić, ekonomist
Boris Kovacev/Cropix

– Ako liječnici već tjednima ponavljaju da su klubovi izvor zaraze, onda ih je trebalo zatvoriti. Ne možete zbog njih žrtvovati cijeli turizam. A vidim da klubovi rade sada ipak i po danu. Na tim zabavama je bliski kontakt i virus se tu neometano širi, a vidimo kako to sada utječe na ekonomiju. Bio je pritisak da se sve otvori, ali je trebalo pametnije. Mogli smo imati dobru sezonu, radili su restorani, hoteli, obiteljski smještaj i svi su bili zadovoljni, ali mi smo nekritički otvorili sve i sada kusamo plodove te neodgovorne politike. A sada se još nešto odlično vidi na što sam upozoravao desetljećima – ne možemo svoj opstanak temeljiti samo na turizmu – kaže Kulić, uz napomenu: opet je privatni interes nadvladao društveni.

A evo kako sve komentira Rikardo Novak, gradonačelnik Hvara, otoka koji je na početku sezone imao katastrofalne turističke rezultate, a onda su "prodisali" u srpnju i kolovozu. Sad im opet prijeti loš scenarij.

image
Rikardo Novak, gradonačelnik Hvara.
Josko Šupić/ HANZA MEDIA

– Ako su epidemiolozi, bilo naši ili strani, već neko vrijeme upozoravali da se zatvore noćni klubovi i smanje ta velika okupljanja, ne znam što se čekalo do sada, tj. sa zabranom njihova rada poslije ponoći, koja je uslijedila tek nedavno, ali ipak prekasno. Također mi nije jasno i zbog čega su, ako je već to isto proglašeno kao rizično, dopušteni veliki pirevi od nekoliko stotina osoba u zatvorenom prostoru – ističe hvarski gradonačelnik, koji nam podastire i frišku ovoljetnu statistiku.

– Što se tiče grada Hvara, imali smo loše rezultate na početku sezone, a onda se situacija počela popravljati, tako da smo u sredini kolovoza bili na 5000 gostiju, što je oko 60 posto u usporedbi s prošlogodišnjim ljetom. A kad gledamo na cijelu godinu, to je oko 35 posto. Međutim, da se ovako nastavilo kroz ostatak kolovoza i rujan, došli bismo na 50-60 posto prošlogodišnjeg prometa, što je odlično. No, sada je sve neizvjesno jer vidimo da nas razne zemlje stavljaju na crvene liste, i to zbog povećanja broja zaraze koje se povezuju uglavnom s okupljanjima na pirevima i u noćnim klubovima – kaže Novak, te dodaje:

– Ne želim govoriti protiv noćnih klubova, i oni su važni za turizam, ali takvih mjesta na Jadranu, poglavito onih koji primaju velik broj ljudi, nema puno i ograničavanjem njihova rada ili zatvaranjem ne bi se ugrozila cjelokupna turistička industrija. A restorana, hotela, kafića, privatnog smještaja ima na tisuće; ti objekti nisu nikakva žarišta, o njima ovisi blagostanje brojnih obitelji i prihod našeg proračuna. A njihovo poslovanje je ugroženo zbog velikih korona-brojki, a koliko čujemo od epidemiologa i izjava iz drugih zemalja, većina mladih se zarazila u noćnim klubovima i ispada da smo zbog tih nekoliko klubova te velikih pireva ugrozili cijeli ostatak sezone. To nije dobro upravljanje. Međutim, ova sezona je ipak pokazala da i u vrijeme korone turizam može funkcionirati, ali da ga treba pametno "menadžerirati" – zaključuje gradonačelnik Hvara.

A evo što kaže hrvatski epidemiolog koji radi u jednoj županijskoj ustanovi.

– I laik je mogao shvatiti da će noćni klubovi biti problem. O tome su i prije početka sezone govorili kolege iz Zagreba, ali ih nitko nije slušao. Oni su prvi primijetili da su klubovi u metropoli problem. Ne treba biti Einstein da se shvati da će onda ljeti biti još gore u Dalmaciji, Istri i Kvarneru, gdje je takva ponuda veća. Tijekom epidemiološkog istraživanja, kada razgovaramo s kontaktima, zanemariv je broj onih koji su možda skupili virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19, u uslužnim djelatnostima ili recimo na radnom mjestu.

Gdje postoji kakva-takva distanca, a ljudi održavaju higijenu i provjetravaju prostore, mogućnost zaraze je mala. Najveći broj zaraženih dolazi iz kućanstava u kojima je boravio zaraženi, te na okupljanjima u klubovima ili na raznim vrstama zabave gdje je ostvaren bliski kontakt tijekom duljeg vremena. Međutim, važno je naglasiti da noćni klubovi nisu krivi, jer oni su imali dopuštenje za rad, njih ne treba prozivati, nego ljude koji su loše upravljali ovim segmentom – kaže nam taj epidemiolog, uz napomenu kako ne zna kakva će biti jesen jer i uz ovakve brojeve oni padaju s nogu.

– Stožeri kažu da je sve pod kontrolom, ali ja ne bih rekao da je tako. To je uljepšana slika. Ne želim dizati nikakvu paniku, ali mi smo na rubu pucanja. Volio bih da ministar Vili Beroš obiđe županijske zavode i porazgovara malo s nama, imali bismo mu što reći. Pritom da porazgovara nasamo s epidemiolozima, a ne šefovima – kaže nam taj liječnik.

I na kraju, kao zaključak, podsjetimo da su naši političari, a i poneki liječnik i znanstvenik, tvrdili da plešemo s virusom. Taj je ples, očito, loše završio ako pogledamo kakav će biti kraj turističke sezone. Nadajmo se samo da nas neće zadesiti zatvaranje kakvo smo imali prije nekoliko mjeseci.

Beroš: Ne znam što se događa na Zrću


A evo što nam je ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio na temu partijanja po noćnim klubovima: 

Tijekom lipnja zagrebački su epidemiolozi upozoravali na to da su noćni klubovi problem u metropoli. Zbog čega onda nismo slušali epidemiologe i zabranili rad tih klubova na Jadranu, gdje su još veće gužve?

– Mi smo Nacionalnom stožeru brižljivo analizirali tu tematiku i bili smo svjesni opasnosti koja se može dogoditi. Upravo zbog toga je HZJZ na početku ljeta dao preporuke po kojim se kriterijima rad tih lokala može odvijati. Da su ljudi poštovali te preporuke, zaraza bi se smanjila na najmanju moguću mjeru. Nitko ne može reći da nismo reagirali.

Ali vidjeli ste da su ti klubovi žarišta i u lipnju, srpnju i kolovozu. Moglo se pretpostaviti da će s većim brojem gostiju na Jadranu i mogućnost zaraze biti veća.

– Mi smo situaciju evaluirali iz dana u dan, odmah smo pojačali nadzore, što je donijelo određene rezultate. Nakon određenih iskustava, poput Makarske, odlučili smo da će se zabraniti rad u zatvorenom prostoru klubova, a kada ni to nije bilo dovoljno, ograničili smo radno vrijeme. Treba gledati širu sliku, a ne samo paušalno napadati Stožer. Ljudi koji posjećuju te lokale trebaju biti odgovorni.

Meni se čini da se sada sve želi staviti na leđa mladih.

– I da nije bilo noćnih klubova, mladi bi našli načina kako se zabaviti. Morate shvatiti da su mladi željni zabave tijekom ljetnih mjeseci i pronaći će alternativne načine zabave, skupljaju se po plažama, unajmljuju kuće, priređuju tulume, unajmljuju party brodove.

Ali država, odnosno Stožer, određuje pravila i zna se ako je party, da se tu pleše, besmisleno je tražiti distancu. I nije isto desetak ljudi na plaži i tisuću ljudi u klubu.

– Mi smo odredili jasne preporuke, a sada ne možemo odgovarati za svakog vlasnika nekog objekta. Ja ću vam reći da su vlasnici klubova morali imati popis ljudi, koji bi se koristio u pronalasku kontakata ako bi se utvrdilo da je neki klub žarište. O tome se u Stožeru danima razgovaralo.

Ako netko gleda sa strane, ima tu puno nelogičnosti. Evo, bio je ograničen broj ulazaka u klubove, a onda na televiziji RAI osvane prilog da su klubovi puni.

– Ako proučite preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, one su vrlo jasne. Često su se provodile kontrole, zabranjivan je rad. Bilo je i odgovornih i neodgovornih vlasnika klubova, kao i posjetitelja. A mi smo reagirali po potrebi. Čujemo svakakve kritike, ali paušalno je sada reći što niste ovo ili ono... Radimo danonoćno i pažljivo balansiramo s mjerama. Sve je to ples.

Ali taj je ples, čini mi se, loše završio.

– Ne bih rekao da je loše završio jer imamo više od 50 posto dosegnutog prometa u turizmu. Znate li što to znači u ovim uvjetima? To nitko proljetos nije očekivao. Dva su glavna dosega dosadašnjeg rada Stožera: obuzdavanje širenja epidemije u prvom valu i omogućavanje ekonomskih aktivnosti, poglavito turizma. Kada gledate u odnosu na ukupan broj – više od 900.000 gostiju – malo je zaraženih tijekom boravka u Hrvatskoj. Svi koji žive od turizma uspješno će prebroditi ovu sezonu. Svjedočimo tome da turisti i dalje dolaze u velikom broju u Lijepu našu.

A da nije bilo tih žarišta, možda smo mogli imati dobar i rujan?

– To je samo pretpostavka. Da žarišta nisu bili noćni klubovi, moglo je biti nešto drugo. Trebamo pričekati pa ćemo vidjeti rezultate za rujan.

Evo konkretan primjer nelogičnosti: klubovi ne mogu raditi nakon ponoći, ali baš dok vodimo ovaj razgovor jedan klub na Zrću ima partyje od podne do ponoći. Dakle, sve je ostalo isto, dan je zamijenio noć.

– Stvarno ne znam što se događa na Zrću, ali tamo postoje i lokalni i županijski stožer civilne zaštite i oni, ako vide da se nešto rizično događa, trebaju reagirati. I oni moraju u tome sudjelovati, pratiti što se događa, obavještavati Nacionalni stožer, ukazivati, prozivati, kontrolirati i predlagati mjere, kao što je to učinio Stožer Imotske krajine. Mi, sjedeći u Zagrebu u zgradi MUP-a, nemamo informaciju što se događa u svakom kutku zemlje. Evo do nekidan nismo znali da su se organizirale masovne svadbe u susjednoj državi, nitko nas nije obavijestio. Kad smo dobili obavijest, reagirali smo.

Cijeli intervju pročitajte OVDJE

Strani mediji: Hrvati izvoze koronu


Neki od podataka u europskom tisku govore da je tijekom 30 dana zabilježeno najmanje oko 160 stranaca koji su se zarazili u Hrvatskoj. Među njima je nekoliko Talijana, više od 20 Britanaca, oko 70 Austrijanaca, pedesetak Slovenaca, 13 Nijemaca...

Navodi se da je riječ o mahom mladim ljudima, a kao mjesta na kojima su pokupili virus spominje se otok Pag i noćni klubovi, te Dalmacija, poglavito Makarska i Split. S druge strane, pojedini strani i domaći mediji i političari navode da su te brojke puno veće, te da će se pravi opseg "uvoza" korone iz Hrvatske vidjeti sljedećih mjeseci.

Rai Uno je u emisiji TG1 nedavno prikazao prilog iz Hrvatske, naveli su kako se mladi raskalašeno ponašaju te da se ne pridržavaju mjera distance. Izvijestili su o prepunim diskotekama na Pagu, koje primaju više od dvostruko dopuštenog broja gostiju. Talijanske partijanerice u kameru čak viču: "Nema COVID-a, nema više COVID-a..."

Prije RAI-ja brojni njemački i austrijski mediji također su pisali i citirali svoje stručnjake koji su upozoravali da je partijanje u Hrvatskoj potencijalna žarišna bomba. Međutim, naši političari nisu slušali. I onda je zaraza eksplodirala, povećane su brojke u Hrvatskoj, a izvezli smo i stotine slučajeva u susjedne zemlje. Klubovima je na kraju ograničeno radno vrijeme, ali za spašavanje sezone prekasno.

Igra gluhih telefona na relaciji mediji - Stožer - HZJZ


Pokušali smo dobiti i komentar od HZJZ-a, poglavito vezano uz nepridržavanje obveze nošenja maski, ali i uz drugu problematiku u vezi korona-krize. Nazvali smo poznatoga hrvatskog epidemiologa Bernarda Kaića. Čovjek je lijepo pristao dati izjavu, ali je napomenuo da trebamo najprije nazvati Nacionalni stožer, te njih pitati za dozvolu.

 Jer je, kaže, tako dogovoreno. Nazvali smo ih, ali nam je ljubazna gospođa s druge strane linije rekla da se javimo HZJZ-u i da oni ne daju dozvole. Rekli smo joj da nas je na njih uputio dr. Kaić, te ih molimo da se oni jave liječniku i kažu mu da nam može dati izjavu. Naposljetku nam je rekla da pošaljemo mail. Poslali smo mail prije tjedan dana, a odgovora nema.

I kolege drugih redakcija nam govore da imaju problema pri dobivanju informacija, poglavito u slučaju nekih županijskih stožera i lokalnih zavoda za javno zdravstvo.

image
Andrej Grubišić, ekonomist
Bruno Konjević/ HANZA MEDIA
DRUKČIJE MIŠLJENJE ‘Nisam ni za kakva zatvaranja, pa ni noćnih klubova‘


Hrvatski ekonomist Andrej Grubišić iznio nam je svoje viđenje situacije.

– Ako smo što naučili, to je da "lockdown" nije nikakvo rješenje. Nisam ni za kakva buduća zatvaranja, jer ćemo time, ako gledamo dugoručno, počiniti veliku ekonomsku štetu. Ne možemo sve zatvoriti zbog toga što je jedna skupina ljudi u populaciji – stariji i oni s više kroničnih bolesti – ugrožena ovom bolešću.

Da se razumijemo, ne podcjenjujem bolest, ali svatko treba preuzeti odgovornost za sebe. Stariji neka ne idu na napučena mjesta, a mladi, ako imaju doma bolesne roditelje ili bake i djedove, neka budu odgovorni. Da virus kosi sve odreda, onda karantena da, ali ovako... Po mojemu mišljenju, ponavljam, nije rješenje zatvaranje ničega, pa ni noćnih klubova – kaže Grubišić, te dodaje:

– Ja sam za racionalno postupanje. Ne može onaj u javnom sektoru primati punu plaću, a ja ne mogu zaraditi sebi za život jer mi je nametnuta karantena. Ako nas zatvore, premda ne mislim da će do toga doći, onda očekujem da i onaj ministar i onaj službenik koji dobiva plaću zbog mojih uplata u proračun također prima smanjenu plaću – zaključuje Grubišić.

15. studeni 2024 04:58