S obzirom na usporavanje ili čak zaustavljanje gospodarskih aktivnosti zbog pandemije, mnogi su građani, s ionako za život nedovoljnim primanjima, doživjeli dodatno smanjenje kućnih budžeta.
Nedavno objavljeni podatak Financijske agencije (Fina) pokazuje kako je na kraju 2020. godine dug potrošača iznosio 17 milijardi kuna (glavnica), što je za 0,1 milijardu kuna (0,8%) više u odnosu na prosinac 2019., a 0,4 milijarde (2,4%) više u odnosu na ožujak 2020. godine. Najveći dio duga, u iznosu od 5,2 milijarde kuna (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 5,9 milijardi kuna.
Pitali smo najveće hrvatske banke koliko u ukupnim kreditima građana imaju problematičnih kredita i je li u 2020. njihov broj porastao. Zanimalo nas je i kako najčešće rješavaju problem naplate tih kredita, koliko su loših kredita otpisali u 2020. godini i koliko su ih prodali agencijama za naplatu potraživanja.
Očekivano, u većem dijelu banaka nismo dobili konkretne, brojkama potkrijepljene, odgovore. Zajednički nazivnik mogao bi se svesti na to da banke prije tih krajnjih opcija čine sve da s klijentom dogovore najbolje mogućnosti kako da se rasterete obje strane.
- U slučaju kada klijenti imaju financijske poteškoće, cilj banaka je potaknuti novi početak i osigurati im uvjete za izlazak iz prezaduženosti te nastoje pronaći rješenje restrukturiranjem kreditnih obveza i ostalim instrumentima olakšanja otplate preuzetih obveza, kako bi iznos mjesečnih rata bio u skladu s primanjima klijenta – kazali su nam u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), naglašavajući da je važno pravovremeno komunicirati sa svojom bankom te da je kroz razgovor moguće pronaći individualno rješenje.
U HUB-u ističu kako je otpis potraživanja krajnja mjera koja se koristi u slučajevima kada je utvrđena konačna nemogućnost naplate potraživanja.
- Navedenu mjeru je nužno provoditi po jasno određenim kriterijima jer kada bi banke građanima i poduzetnicima otpisivale djelomično ili u potpunosti obveze bez jasno definiranih kriterija, stvorio bi se poticaj za neplaćanje. Na taj način bi se ugrozila financijska disciplina i štednja klijenata, a poticaj kreditora za odobravanje novih kredita bi posljedično nestao – navode u odgovoru na upit o mogućnostima otpisa loših kredita.
Također u HUB-u naglašavaju kako najveći broj građana svoje obaveze redovito i uredno izvršava što je neophodno za financijsku disciplinu društva te je takvo ponašanje važno stimulirati u cilju održavanja progresivnog društva.
Bankarskim riječnikom ovi nenaplativi krediti nazivaju se neprihodonosnima ili NPL kreditima (Non Performing Loans). Prema podacima iz HNB-ove publikacije "Financijska stabilnost", kvaliteta kreditnog portfelja u trenutku izbijanja krize bilježila je trend poboljšanja, a udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima bio je na relativno niskoj razini (5,4% na kraju ožujka 2020.).
U razdoblju od 2011. do kraja ožujka 2020. banke u Hrvatskoj prodale su oko 35 mlrd. kuna neprihodonosnih kredita i značajno su smanjile njihov udio u kreditnom portfelju, ali i rasteretile svoje poslovanje budući da administriranje NPL portfelja zahtijeva posebna znanja i resurse.
Pritom je oko 16 mlrd. kuna prodano financijskim institucijama, 13 mlrd. kuna profesionalnim NPL investitorima koji posluju u Hrvatskoj, a oko 6 mlrd. kuna osobama (fizičkim ili pravnim) kojima primarno poslovanje nije otkup potraživanja (npr. odvjetnički uredi, poduzeća iz realnog sektora, fizičke osobe).
Što se otpisa tiče, u HUB-u kažu kako banke nisu imale mogućnost otpisivati efikasno dugove s obzirom na to da prijašnji zakonodavni okvir nije omogućavao takvo ponašanje. Kako navode, prije procesa otpisa duga banke su imale dužnost poduzeti sve dostupne pravne radnje za osiguranje naplate duga, odnosno aktivirati instrumente za naplatu potraživanja, kako bi se otpis potraživanja mogao tretirati kao porezno priznati rashod u slučaju utvrđivanja konačne nemogućnosti naplate istoga. U protivnom, Porezna uprava je imala mogućnost banci naplatiti porez na dobit i dohodak za oprošteni dio potraživanja.
- Shodno tome, banke su već niz godina konstruktivno predlagale razna zakonska rješenja koja bi omogućila jednostavniji i efikasniji otpis potraživanja prema klijentima. HUB pozdravlja provedene izmjene Zakona o porezu na dobit s obzirom na to da bi takvo rješenje moglo omogućiti veću fleksibilnost dužnicima i bankama prilikom pronalaženja optimalnog rješenja - istaknuli su u HUB-u.
ADDIKO
- Kao i u svakoj krizi, tako i u ovoj, uzrokovanom COVID-19 pandemijom, nažalost dolazi do povećanja broja klijenata s financijskim poteškoćama te posljedično raste i udio djelomično naplativih ili nenaplativih plasmana.
Kako će kriza odmicati, očekujemo određeno pogoršanje u strukturi postojećeg kreditnog portfelja, no isto tako i oporavak s poboljšanjem makroekonomskih pokazatelja tijekom ove godine. Addiko banka kontinuirano prati situaciju na tržištu i ovisno o tome prilagođava uvjete sukladno strategiji banke o odgovornom kreditiranju (izbjegavanje prezaduženosti klijenata) – odgovorili su na upit u Addiko banci.
Ističu kako individualno pristupaju svakom zahtjevu klijenta, bilo za ponovljenim moratorijem ili nekim drugim oblikom restrukturiranja. Također navode da imaju proaktivan pristup klijentima te nastoje u direktnoj komunikaciji na vrijeme detektirati eventualne nemogućnosti pokrivanja obveza i predlagati im individualna rješenja.
Što se tiče otpisa potraživanja, kažu da je to poslovna odluka banke koja se donosi temeljem sveobuhvatne analize situacije u kojoj se klijent nalazi i koristi se u slučajevima kada je utvrđena konačna nemogućnost naplate potraživanja.
Odluku o prodaji potraživanja Addiko banka donosi temeljem procjene situacije na tržištu koja je trenutno, s obzirom na korona-krizu, imala za posljedicu otežanu mogućnost naplate.
ERSTE
- Na kraju 2020. godine udio NPL plasmana iznosio je 6,7%, u odnosu na 7,1% godinu dana ranije. Na smanjenje ukupne razine NPL plasmana na godišnjoj razini prvenstveno su utjecala kretanja u prvom tromjesečju 2020. godine, kada je razina NPL-a dodatno bila smanjena, dok je u nastavku godine očekivano zabilježila blagi porast. Kod građana, udio NPL plasmana krajem 2020. godine iznosio je 7,7%, u odnosu na 7,0% krajem 2019. Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, ali je pritom važno naglasiti da to neće imati utjecaj na redovno poslovanje banke – odgovorili su nam u Erste banci na pitanje o zastupljenosti loših kredita.
Što se tiče otpisa, ističu da se u skladu s donedavno važećim pozitivnim propisima, otpis potraživanja mogao tretirati kao porezno priznati trošak samo u slučajevima kada je banka prethodno poduzela sve radnje u cilju naplate duga i utvrdila konačnu nemogućnost naplate, što je u značajnoj mjeri ovisilo o diskrecijskoj procjeni poreznog tijela, a time i u bitnome ograničavalo primjenu navedene opcije.
- U tom smislu, nova regulacija otpisa potraživanja, koja je na snazi od početka ove godine, omogućit će unutar zdravorazumskih okvira povećan doseg primjene mjere, i veću fleksibilnost dužnicima, ali i bankama, prilikom pronalaženja optimalnog rješenja u takvim situacijama, posebno kad je, uslijed različitih okolnosti, vrlo izvjesno da se naplata duga u cijelosti neće moći ispuniti. Shodno tome, može se očekivati u većoj mjeri korištenje opcije otpisa nenaplativih ili djelomično naplativih potraživanja, umjesto njihove prodaje – poručuju iz Erste banke.
Kažu i kako je od 2015. godine, Erste banka selektirani dio svojih problematičnih potraživanja (NPL) nudila na prodaju, u skladu s Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, pri čemu su takva potraživanja na tržištu našla svoje kupce. Najveći volumen potraživanja prodan je tijekom 2015. i 2016. godine, a veći udio prema kriteriju volumena zauzimali su plasmani poduzećima.
OTP
- Obzirom na prirodu trenutne krize kao i njen utjecaj na cjelokupnu ekonomsku aktivnost, udio kredita s poteškoćama u naplati bilježi izvjestan porast, međutim isto nema utjecaja na poslovanje banke u niti jednom segmentu obzirom da najveći broj klijenata uredno izvršava svoje obveze – navode u OTP banci.
Nadalje ističu kako je najčešći i najpoželjniji način rješavanja naplate nenaplaćenih potraživanja dogovor s klijentom i zato banka uvijek poziva sve klijente ukoliko zbog promijenjenih životnih okolnosti mogu predvidjeti probleme u otplati svojih obveza da se na vrijeme jave banci i u zajedničkom dogovoru pronađu najpovoljnije rješenje za njih i banku.
-Banka nakon eskalacije COVID-19 pandemije nije poduzimala aktivnosti prodaje nenaplativih potraživanja, već ih pokušava riješiti u izravnom kontaktu s klijentom. Otpis nenaplativih potraživanja ne predstavlja uobičajeni kanal rješavanja dugovanja, već mu se pribjegava u situacijama koje nalaže zakonska regulativa ili nadležne pravosudne institucije, ali i u iznimnim slučajevima koje podrazumijevaju određene specifične okolnosti u kojima se klijent može naći – odgovorili su nam u OTP banci.
PBZ
- Godina je specifična zbog pandemije i potresa te podsjećamo da je u sklopu Covid mjera Banka omogućila ugovaranje odgode otplate kredita (za turistički sektor i usko povezane djelatnosti moratorij i do 12 mjeseci) te moratorije u sklopu mjera pomoći za klijente stradale u razornom potresu od 6 do 12 mjeseci. Pomno pratimo daljnji razvoj događanja, promjene u kreditnom portfelju i potrebe klijenata te ćemo sukladno tome adekvatno reagirati – ističu u Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Dodaju kako se klijenti s mogućim budućim poteškoćama u otplati (zbog neredovitosti primanja i smanjenja istih) trebaju javiti u banku radi dogovora oko daljnjeg reguliranja svojih financijskih obveza.
Naglašavaju kako banka uvijek nastoji poteškoće u naplati riješiti s klijentom dogovorno uvažavajući mogućnosti klijenta.
- Naglašavamo da je kod poduzimanja mjera naplate, kako prije pokretanja postupka, tako i tijekom cijelog postupka, Banka otvorena za postizanje dogovora oko otplate duga – poručuju iz PBZ-a.
SBERBANK
- Unatoč otežanoj i pogoršanoj makroekonomskoj situaciji na tržištu pod utjecajem COVID-19 pandemije, Sberbank održava stabilnu stopu problematičnih kredita građana uz blagi porast, u skladu s tržištem – navode u Sberbanci dodajući kako pri naplati problematičnih kredita Banka uvijek u suradnji s klijentima/građanima pokušava iznaći zajedničko rješenje, kako bi se pomoglo klijentu kroz različite alate i mogućnosti, a vodeći se pritom i individualnom situacijom i mogućnostima klijenata.
Također kažu kako banka provodi otpise loših kredita sukladno svojim internim politikama, prethodno provedenim alatima naplate ili mjerama pomoći za klijente u financijskim poteškoćama.
Prodaja problematičnih plasmana se provodi tek kao zadnja solucija i to nakon što su iscrpljene prethodne mogućnosti međusobnog reguliranja postojećih obveza.
Potpuni otpis kredita u pravilu se provodi nakon što su iscrpljene sve mogućnosti naplate i ne postoji mogućnost dogovornog reguliranja otplate postojećih obveza s klijentima.
Dodatno, djelomični otpis moguć je i u sklopu dogovornog rješenja reguliranja postojećih obveza s klijentima, uvažavajući pri tome individualnu situaciju i mogućnosti klijenata, naveli su u odgovoru.