Vlada je na sjednici donijela Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave trgovačkih društava od sistemskog značaja za RH kojim se, kako se navodi u obrazloženju, nastoji spriječiti da "nekontrolirani kolaps takvog društva može prouzročiti lančanu reakciju koja potencijalno može ozbiljno ugroziti cijeli gospodarski sustav RH", donosi Jutarnji list.
Zakon se predlaže u cilju zaštite održivosti poslovanja takvih društava za vrijeme dok se provodi poslovno, financijsko i vlasničko restrukturiranje, te je određeno da se postupak uvođenja prinudne uprave može provesti nad tvrtkom ukoliko je utvrđeno postojanje glavnih kriterija iz Stečajnog zakona ili predstečajnog zakona.
Kompanijom od sistemskog značaja smatra se, pak, ono društvo koje zapošljava više od pet tisuća radnika (u prvoj verziji je stajalo osam tisuća radnika), te ima dug veći od 7,5 milijardi kuna. Prema raspoloživim podacima FINA-e, u Hrvatskoj postoji 10 takvih tvrtki, a u njima je u 2015. bilo zaposleno ukupno 11,5 posto osoba zaposlenih u pravnim osobama u RH, a njihov ukupni prihod je iznosio 34,6 posto BDP-a iz 2015.
Glavna tijela postupka izvanredne uprave su sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće, s tim da je sud u postupku izvanredne uprave ovlašten poduzimati sve radnje i donositi sve odluke koje nisu zakonom izričito dane u nadležnost nekog drugog tijela.
Nadalje, izvanredni povjerenik samostalno vodi poslovanje dužnika i poduzima sve radnje u postupku koje su mu povjerene i ovlašten je između ostalog samostalno poduzimati sve radnje potrebne za redovno poslovanje dužnika, koje uključuju i sva plaćanja nužna za redovno poslovanje, ali ne može bez suglasnosti vjerovničkog vijeća donijeti odluku niti poduzimati radnje s ciljem raspolaganja nekretninama dužnika, dionicama ili udjelima u ovisnim i ostalim društvima te prijenosa gospodarske cjeline, ako vrijednost prelazi 3.500.000 kuna.
Zakonom je, osim toga, definirano da izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade, te je isključivo sud nadležan nadzirati rad izvanrednog povjerenika,s tim da sud može opozvati izvanrednog povjerenika, te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade RH.
Vjerovničko vijeće, pak, ima najviše 9 članova, a sastavljeno je od predstavnika vjerovnika, dok broj članova vjerovničkog vijeća i razvrstavanje vjerovnika u skupine utvrđuje sud na prijedlog izvanrednog povjerenika, pri čemu broj članova mora biti neparan. Važna odredba je ta da Vjerovničko vijeće sudjeluje u ime vjerovnika u sastavljanju i pripremi nagodbe te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe.
Značajno je i to da je prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ovlašten dužnik koji ispunjava spomenute uvjete, te vjerovnik dužnika i/ili dužnikovih povezanih i ovisnih društava, uz suglasnost dužnika (suglasnost dužnika također je promjena u odnosu na prethodnu verziju zakona, a nema ni minimalnog iznosa potraživanja koje taj vjerovnik mora imati).
Jako je zanimljiva i odredba koja kaže da "Ako prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi uprave ili upravnoga odbora dioničkoga društva, prijedlog je dopušten ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje predstečajnog razloga iz članka 4. Stečajnog zakona odnosno bilo kojeg stečajnoga razloga iz članka 5. Stečajnog zakona u odnosu na dužnika".
Potom slijede također krucijalne odredbe prema kojima je sud obvezan obavijestiti Vladu o podnesenom prijedlogu za otvaranje postupka izvanredne uprave bez odgode, odnosno isti dan po zaprimanju prijedloga, a u roku od 2 radna dana od dana zaprimanja obavijesti za otvaranje postupka izvanredne uprave od strane suda, Vlada prijedlog resornog Ministarstva donijeti odluku o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika te takvu odluku bez odlaganja dostaviti sudu. (3) Sud će odmah, ali ne kasnije od 2 radna dana od dana primitka odluke Vlade Republike Hrvatske o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika, donijeti rješenje o otvaranju 16 postupka izvanredne uprave i donijeti odluku o imenovanju izvanrednog povjerenika sukladno prijedlogu Vlade Republike Hrvatske, osim ako temeljem dostavljenih isprava i izjava predlagatelja utvrdi da neki od uvjeta iz članka 4. ovog Zakona nije ispunjen.Protiv rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave žalbu mogu podnijeti Ministarstvo i podnositelj prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave i dužnik, žalba se podnosi sudu u roku od 3 dana od objave rješenja na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča i ne odgađa izvršenje rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud u roku od 8 dana od dana primitka žalbe.
Nadalje, od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja kao niti postupaka izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava.U roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbo, a u bilo koje doba za vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave sud može na zahtjev izvanrednog povjerenika, uz pribavljenu suglasnost vjerovničkog vijeća odlučiti da se postupak izvanredne uprave okonča i da se otvori stečajni postupak ako utvrdi da su nastupile okolnosti zbog kojih više ne postoji razumna vjerojatnost za uspostavu ekonomske ravnoteže i nastavljanja poslovanja dužnika na trajnijoj osnovi, a utvrdi da postoji neki od stečajnih razloga sukladno članku 5. Stečajnog zakona