Desetorici od trinaest sudaca/sutkinja Ustavnog suda, koji će u ponedjeljak u 11 sati odlučiti mora li Predsjednik dati ostavku želi li u utrku za premijera, 7. lipnja istječe redovni osmogodišnji mandat. Ustavne suce bira Sabor, a kako je on raspušten aktivirat će se ustavni mehanizam za iznimne situacije, piše portal 24sata.
Ustavom je propisano da ako na mjesto ustavnog suca kojem je istekao mandat nije izabran novi, postojećem sucu mandat se može produljiti, ali ne dulje od šest mjeseci. To znači da 10 sudaca čiji redovni mandati istječu na Ustavnom sudu mogu ostati najdulje do 7. prosinca. Do tada će se konstituirati i novi Sabor, a tada će se vidjeti tko će od sudaca imati dovoljno podrške za reizbor. Suci se biraju iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.
Ne smiju biti članovi nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci. No suci se biraju dvotrećinskom većinom glasova zastupnika, pa je kod njihova odabira uvijek potreban politički dogovor ili svojevrsna politička trgovina. U Ustavni sud političke stranke već desetljećima zbrinjavaju za njih zaslužne političke kadrove na lukrativne pozicije na kojima se ne trebaju previše pretrgati od posla.
Predsjednik suda je od 2016. bivši šef obavještajaca Šeksov kum Miroslav Šeparović kojeg oporba spominje kao osobu koja sve sporne odluke donosi u korist HDZ-a pa tako, tvrde, nije srušio niti neustavan Zakon o neradnoj nedjelji. Profesorica ustavnog prava Ana Horvat Vuković tvrdi, primjerice, kako ta odluka pati od teških propusta i da se njome Ustavni sud aktivno uključio u predizbornu kampanju vladajuće stranke.
Na sudu su i bivši SDP-ovci Ingrid Antičević, Mato Arlović i Josip Leko. Sudac je i bivši HDZ-ovac Davorin Mlakar koji se svojedobno austrijskoj banci lažno predstavio i kojeg su Austrijanci istraživali zbog sumnje da je primio 630.000 mita s bivšim članom Državnog izbornog povjerenstva Josipom Vreskom i HSS-ovcem Danijelom Ropušem. Kako tvrdi HRT, tri osumnjičenika dobila su novac u lipnju i srpnju 2007. U zamjenu, trebali su pomoći Austrijancu Alexu Kropiunigu riješiti problem prenamjene zemljišta u Šimunima iz poljoprivrednog u građevinsko-turističko.
Predsjednik Zoran Milanović u više navrata se tijekom svog mandata verbalno obrušio na Ustavni sud, posebice na Miroslava Šeparovića. Tako je u proljeće 2002. ustvrdio “dok sam ja sudjelovao u pisanju tog Ustava, Šeparović je bio fiškal s pet doktorata koji su mu napisali drugi”, zaključuju 24sata.