Kako se primiču izbori, tako se iz Stožera i srodnih im interesnih političkih sfera stidljivo počinju širiti vijesti o slabljenju epidemije, sve praznijim bolnicama, sve benignijim simpotomima, sigurnom kraju trećeg vala itd.
Kako se primiče ljeto i turistička sezona, dežurni pro-biznis optimisti jednako gorljivo šire glasine o sezonskom karakteru koronavirusa, o suncu i moru kao najuzornijoj preventivnoj terapiji te o vitaminu D koji mu je ljuti dušmanin.
Optimizam je dobar, čak i onaj instantni, ali nažalost ne odgovara činjeničnoj istini baš uvijek kad neki profiterski krugovi to požele. Covid ne nestaje i ne prestaje biti smrtno opasan ni kad se babi snilo, ni kad joj se to jako „tilo“.
Studija koju je nedavno objavio časopis Scientific Reports, a prenio Live Science i brojni domaći „pro-kapital“ agitatori i portali ne otkriva zapravo ništa novo kad tvrdi da mjesta s toplijim temperaturama i duljim satima sunčeve svjetlosti, poput zemalja blizu ekvatora i onih koje imaju pravo ljeto, bilježe nižu stopu slučajeva covida-19 u usporedbi sa zemljama s hladnijom klimom. Iste stvari brojni znanstvenici su uočili još tijekom lanjske ljetne sezone, te mahom zaključili kako vrućine i ultraljubičasto zračenje ne uništavaju virus same po sebi, nego slabe njegov potencijal prijenosa.
Ljetno vrijeme je doba godine kad ljudi mahom borave na otvorenome, što također znatno umanjuje zaraznost u odnosu na razdoblje kad se mahom boravi u zatvorenim prostorima. I u najnovijoj studiji se uglavnom tvrdi isto:
"Naši rezultati ne znače da će bolest nestati tijekom ljeta ili da neće pogađati zemlje blizu ekvatora. Umjesto toga, više temperature i intenzivnije ultraljubičasto zračenje ljeti vjerojatno će pripomoći javnozdravstvenim mjerama u suzbijanju virusa SARS-CoV-2", napisali su autori rada objavljenog 27. travnja u časopisu Scientific Reports, no ova njihova upozorenja antipandemijski agitatori nerado ističu.
Ključna razlika u odnosu na lanjska iskustva o ponašanju virusa na vrućinama leži, povrh svega, u činjenici da smo sad izloženi znatno zaraznijim i malignijim sojevima bolesti. Neki od njih razvili su se upravo u zemljama obilježenima izuzetno toplom klimom, i gdje su jako računali na to kako im virus zbog toga ne može ništa te igrali na kartu imuniteta krda: Brazilu, Južnoj Africi. Masakr koji upravo pratimo u Indiji, gdje svakih pet minuta od korone umire jedan čovjek, odvija se, ne zaboravimo, upravo u zemlji s uglavnom tropskom klimom.
Zaključak ne treba nikome pametnome crtati: ljeto, more i sunce neće nas sami po sebi obraniti od covida. To može postići samo masovna procijepljenost u kombinaciji s protuepidemijskim mjerama i drugim predostrožnostima, a provedba tih radnji je u ljudskoj nadležnosti, a ne u klimatskoj.
„Cjepiva ne nude samo osobnu zaštitu, nego i smanjuju prijenos virusa među populacijom, jer se proizvodnjom protutijela lijepe na površinu virusa i tako ga ometaju u prijenosu na druge“ – upozorava imunolog dr. Zlatko Trobonjača. Cjepiva su, po njemu, naročito korisna u zaustavljanju širenja virusa tijekom ljeta i turističke sezone, a o svemu tome treba vrlo pažljivo i iskreno komunicirati s građanima. Javnosti ne treba govoriti stvari koje bi ljude previše relaksirale, drži Trobonjača, ali ih ne treba ni bezrazložno strašiti.