StoryEditorOCM
ForumZADARSKI SOCIOLOG I BIVŠI DIPLOMAT O PRVOJ ODLUCI ZORANA MILANOVIĆA

„Odlučio se na ovakvu inauguraciju da bi izbjegao moguće prigovore, računanja, tko se odazvao, tko će doći, cijele te gužve. Ovako će to biti decentno, skromno i bez forme spektakla“

Piše JL
19. siječnja 2020. - 21:28

Zoran Milanović prvi je predsjednik Hrvatske koji će predsjedničku prisegu položiti na Pantovčaku u uskom krugu državnih dužnosnika, a ne na Markovu trgu pred brojnim uglednicima, stranim državnicima i diplomatima te većim brojem građana, kao što su to učinili svi njegovi prethodnici.

Ovakvu Milanovićevu odluku o izbjegavanju ceremonije i spektakla u pitanje je doveo bivši predsjednik Ivo Josipović, ustvrdivši kako “čin inauguracije nije predsjednikova fešta, već državni ritual” te je pitanje “hoće li Ustavni sud na to pristati”. Međutim, Josipović je u tom stavu ostao iznenađujuće usamljen: svi ostali - ustavni stručnjaci, diplomati, bivši predsjednici, majstori protokola i predstavnici političkih stranaka koje smo kontaktirali - redom ističu kako poštuju Milanovićevu odluku i odlučno odbacuju tvrdnju da bi ona bila protuustavna.

- Ustav kaže da predsjednik Republike, prije preuzimanja dužnosti, pred predsjednikom Ustavnog suda polaže prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Izbor predsjednika, prisega i njezino polaganje uređuju se zakonom. A zakon govori samo o tome kakav je tekst prisege i da se ona polaže pred Ustavnim sudom - rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i odmah stavio do znanja da se Ustavni sud neće miješati u to gdje će, i kakva, biti inauguracija novog predsjednika Zorana Milanovića.

- To je posao izabranog predsjednika i Protokola, a ne Ustavnog suda. Briga je Ustavnog suda da se tekst prisege položi onako kako je napisan u zakonu, i to je sve - nastavio je Šeparović, demantirajući sumnje bivšeg predsjednika Ive Josipovića.

Tradicija se mijenja

Šeparović napominje kako je bila tradicija da izabrani predsjednik polaže prisegu na Markovu trgu, ali ta se tradicija može mijenjati, što je odluka novog predsjednika. - Ustavom je propisano da se prisega polaže pred predsjednikom Ustavnog suda, a u zakonu da se polaže pred Ustavnim sudom. Prisega će biti ustavna i ako se položi samo pred predsjednikom, ali volio bih da bude pred cijelim Ustavnim sudom - rekao je Šeparović.

Milanović je u razgovoru za Novu TV potvrdio da će njegova inauguracija biti 18. veljače te rekao da će biti na Pantovčaku, u uredu predsjednika.

- Pozvat ću one za koje smatram da moraju biti tamo. To su aktualna predsjednica, uži kabinet Vlade, Predsjedništvo Sabora, predsjednik Vrhovnog suda, načelnik Glavnog stožera, ljudi koji su bili u kampanji te moja supruga. Djeca vjerojatno neće prisustvovati - rekao je Milanović, otkrivši kako neće biti stranih uzvanika.

U odnosu na dio teksta zakletve koji kaže “Tako mi Bog pomogao”, Miljenić je rekao da je Zoran Milanović legalist, a u zakonu piše to što piše.

Realnost

Bivši predsjednik Stjepan Mesić pozdravlja Milanovićevu odluku i smatra da je u skladu s trenutkom.

- Spektakli sada nisu bitni i očito je da je Milanović procijenio da treba uzeti realnosti u kojima se nalazimo i da ne treba trošiti novac na trećerazredne stvari. Inauguracija je inauguracija, taj čin je bitan, ali okoliš i popratna ceremonija su manje važni - izjavio je Mesić.

I u HDZ-u ne smatraju da bi Milanović po svaku cijenu trebao napraviti spektakl. Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, Branko Bačić, kaže da je to Milanovićeva odluka koju on poštuje. - Držim da sam čin inauguracije nije samo predstavljanje predsjednika Republike Hrvatske, nego je na određeni način to i čin kojim se predstavlja Republika Hrvatska.

U nekim zemljama se to koristi kao prilika da se pozovu prijatelji iz svijeta, drugi čelnici država iz Europe i svijeta. Očito je novoizabrani predsjednik Milanović ocijenio da je za njega ovakav čin primjereniji i ja takvu odluku poštujem, slagao se s njom ili ne - ustvrdio je Bačić.

Očekivano, i SDP u potpunosti podržava stav izabranog predsjednika.

- Bez velikih troškova, skromno i dostojanstveno - poručili su iz SDP-a gdje ne nalaze problem u tome što Milanović na inauguraciju ne planira zvati ni predsjednike stranaka, a time ni predsjednika SDP-a Davora Bernardića.

U HNS-u i Mostu pomalo nostalgično govore o svečanijoj inauguraciji, ali njezin legitimitet ne dovode u pitanje.

- Skomnost je vrlina. Međutim, Hrvatska je parlamentarna demokracija i ne bih imao ništa protiv predsjedničke inauguracije na Markovu trgu - rekao je Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a.

Politički tajnik Mosta, Nikola Grmoja, smatra da bi predsjednička inauguracija ipak trebala biti svečani čin, s obzirom na činjenicu da se predsjednik RH još uvijek bira na općim, neposrednim izborima.

- Ako vam netko da toliko povjerenje, onda bi inauguracija trebala biti svečani čin. Mislim da je ovo dobar trenutak da Hrvatska odluči kako bi se ubuduće trebao birati predsjednik države i kakve bi ovlasti trebao imati. Ako hoćemo predsjednika bez ovlasti koji se bira posredno, u Saboru, onda je ovakav način primjeren - rekao je Grmoja.

Izbjegao kalkulacije

Bivši diplomat Ivica Maštruko također ističe da u nekim državama, u kojima predsjednici nemaju tolike ovlasti, nije neuobičajeno da se predsjedničke inauguracije ne provode s velikom pompom.

- Milanović se odlučio na ovakvu inauguraciju da bi izbjegao moguće prigovore, računanja, tko se odazvao, tko će doći, cijele te gužve koja nastaje oko tih mogućih delegacija. Ovako će to biti decentno, skromno i bez forme spektakla. To je polaganje prisege pred predsjednikom Ustavnog suda i najužim političkim krugom - kazao je Maštruko i dodao da je Milanović, s obzirom na stanje u državi, izabrao inauguraciju koja će vjerojatno biti prihvaćena sa simpatijama.

U Sloveniji i Mađarskoj prisega u parlamentu, u Češkoj pred Praškim dvorcem

Inauguracija predsjednika u velikoj mjeri ovisi i o političkom sustavu.

Tako će u predsjedničkim sustavima, kao što je SAD, biti vrlo pompozne, a ključni dio, prisega, odvija se prema tradicionalnom ritualu koji privlači izuzetno velik broj ljudi.

Isto je tako i u zemljama s polupredsjedničkim sustavom kao što je Francuska. U toj se zemlji inauguracija obavlja s velikom pompom, tradicionalno bez napisanih pravila. Predsjednik ne smije ući u parlament.

Hrvatska je prvu prisegu imala 1992. godine, u doba polupredsjedničkog sustava. Tradicija nije mijenjana ni nakon 2000. godine kad je Hrvatska prešla u parlamentarni sustav.

Slovenija ima čisti parlamentarni sustav, ali predsjednika, koji ima vrlo ograničene ovlasti, bira općim izborima. Predsjednik prisegu daje na izvanrednoj sjednici Državnog zbora (parlamenta) gdje zatim drži inauguracijski govor. Nakon toga - 2017. godine kod prisege Boruta Pahora za drugi mandat dan poslije - pred predsjedničkim je uredom održana ceremonija s vojnim počastima, čime je predsjednik i službeno stupio na dužnost.

Mađarska je parlamentarna demokracija i bira predsjednika u parlamentu. Ondje se zatim organizira prisega tijekom plenarne sjednice, uz povijesne zastave i u prisutnosti bivših i sadašnjih državnih dužnosnika.

Češka je parlamentarna demokracija, ali bira predsjednika izravnim izborima. Aneta Zachova iz Euractiva Češka tumači: “Predsjednik daje prisegu uz veliku pompu u Praškom dvorcu. Prisegu daje pred predsjednikom Senata (gornji dom parlamenta), ali u svom uredu kamo predsjednik Senata mora doći”.

Slovačka kao parlamentarna demokracija također bira predsjednika izravnim izborima. Sada je to Zuzana Čaputová, prva predsjednica. Zuzana Gabrižová iz Euractiva Slovačka nam javlja: “Predsjednica je dala prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda, a zatim su slijedile ceremonija s vojnim počastima i kratka šetnja glavnim gradom. Nakon toga se slavila ekumenska misa u katedrali u Bratislavi”. Zuzana Gabrižová navodi da izabrani predsjednik ili predsjednica imaju pravo prilagodbe ceremonije.

Rumunjska ima sustav donekle sličan hrvatskom. Kolega Bogdan Neagu iz Euractiva Rumunjska kaže: “U prosincu je održana prisega predsjednika, i to u parlamentu, na plenarnoj sjednici na kojoj su bili prisutni zastupnici obaju domova”. Tekst prisege je vrlo kratak i završava riječima: “Tako mi Bog pomogao”.

Iz poljskog Euractiva javila nam se Karolina Zbytniewska: “Proces inauguracije se sastoji od dvije ceremonije. Prvo izabrani predsjednik priseže pred parlamentom, odnosno zastupnicima oba doma. Zatim slijedi vojna ceremonija kojom preuzima ovlasti vrhovnog zapovjednika, i to pred spomenikom Neznanom junaku u središtu Varšave”.  (Željko Trkanjec/Euractiv.hr)

 

Milada Privora: Osobno bih voljela svečaniju ceremoniju

- Gospodin Milanović može odabrati kakvu inauguraciju želi, a da je u skladu s Ustavom. Sam čin inauguracije je najsvečaniji i najvažniji događaj u jednoj zemlji i nakon tog čina predsjednik jedne države može obavljati svoje dužnosti. Ustav nije odredio koji je ceremonijal te će on biti drugačiji nego dosad. To nas je iznenadilo jer smo navikli da se inauguracija odvija na Markovu trgu - izjavila je Milada Privora, nekadašnja šefica Protokola predsjednika RH.

Osobno bi voljela da se radi o ceremonijalu kojim bi bili obuhvaćeni i predsjednici susjednih zemalja te cijeli Sabor, ali tvrdi da je Milanović odabrao jednostavniju opciju, pa tako i izbjegao priče o tome je li, primjerice, pozvao Vučića.- On nije osoba od ceremonijala, i to je moguća naznaka kako će izgledati njegovo vladanje - rekla je.

Branko Smerdel: Zašto ne promijene zakon ako neće lentu

Milanović je najavio da na inauguraciji neće nositi lentu, što je, upozorava profesor ustavnog prava Branko Smerdel, protuzakonito.

- Postoji Zakon o grbu, zastavi i himni RH te zastavi i lenti predsjednika RH, koji propisuje prilike u kojima predsjednik mora nositi lentu. Već sam i prije upozoravao, osobito Mesića, da treba promijeniti zakon ako neće nositi lentu. Mesić je na koncu nosio lentu u posjetu luksemburškom velikom vojvodi jer njihov protokol to zahtijeva, mislim da ju je i Josipović morao nositi u određenim posjetima i onda vidite taj stav zauzet prema zakonu - kaže Smerdel.

Sama odluka da inauguracija bude u uskom krugu, ističe, u skladu je s Ustavom. - Naši ljudi vole pompe i ceremonije, no nije propisano kako se održava inauguracija - ističe.

16. studeni 2024 08:22