Od rajskog kutka do pakla u 40 sekundi: kako je luksuzni kompleks postao smrtna klopka 750 ljudi?

Vrućeg ljetnog dana 2011. okupilo se mnoštvo uglednika na polaganju kamena temeljca za izgradnju luksuzne stambene zgrade koja se najavljivala kao ‘kutak raja‘.

Na temeljima starog maslinika izgrađen je moderan stambeni kompleks koji je trebao periferiju drevne Antiohije pretvoriti u blještavu metropolu.

Nazdravljali su tadašnji ministar pravosuđa Turske, guverner pokrajine Hatay, gradonačelnik, načelnik policije... Jedan od građevinara uključeni u projekt hvalio se da je riječ o ‘nečemu potpuno drugačijem‘, zgradi koja postaje mjerilo za luksuzan život i kvalitetnu gradnju u tom dijelu južne Turske, piše Financial Times u velikoj reportaži.

Ipak, 12 godina kasnije ‘Renesansna rezidencija‘, glomazna zgrada u obliku iPhonea s 249 stanova i velikim bazenom, srušila se kao kula od karata. Pretvorila se u zloglasni spomenik i opomena da je ‘nešto je pošlo po zlu‘ kada je razorni potres pogodio južnu Tursku 6. veljače netom prije zore.

Renesansna zgrada postala je simbol truleži u turskom građevinskom sustavu.

Bit će potrebno forenzičko istraživanje kako bi se utvrdilo što je točno pošlo po zlu kada se zgrada od 12 katova srušila na stranu.

Četiri stručnjaka, inženjera za potrese i konstrukciju, koji su pregledali dostupne dokaze koje je prikupio Financial Times, a koji uključuju arhitektonske planove, fotografije izgradnje te fotografije urušavanja, ukazali su na potencijalne razloge urušavanja.

Turska vlast već je započela obračun s građevinskim sektorom zbog urušavanja novogradnje. U zoni potresa broj poginulih premašio je 44.000 osobe u Turskoj te 6.000 u Siriji. Tisuće ljudi ostalo je zarobljeno u modernim zgradama koje nisu starije od 20 godina, izgrađenih prema propisima, koje se ‘nisu smjele srušiti‘.

Kompleks Rönesans sadržavao je tri bloka zgrada na 12 katova međusobno povezanih, koji su imali zajednički bazen, trgovine, teretanu i hotel s 5 zvjezdica. Kupcima stanova nudio se ‘novi životni stil‘. Među njima je bio i Christian Atsu, 31-godišnji nogometaš, bivša zvijezda nogometnog kluba Chelsea koji je pronađen mrtav nakon potresa.

Među poginulima su rukometaš, bankar, psihijatar, odvjetnik, policajac, stomatolog i deseci djece. Osoba koja je imala uvid u popis stanara luksuznog kompleksa rekla je da se procjenjuje da je 750 ljudi poginulo kada se zgrada urušila.

Ogorčenje zbog urušavanja turske vlasti usmjerile su na investitore, arhitekte i građevinare zaslužni za nastanak kompleksa koji se za mnoge pretvorio u grobnicu. Policija je uhitila 180 ljudi, a pokrenuta je istraga za stotinama drugih. Jedan je građevinski poduzetnik uhićen u pokušaju bijega na brodu, a još trojica u zračnim lukama.

Među njima je i Mehmet Yasar Coskun, osnivač grupe Antis Yapi koja je sudjelovala u razvoju projekta Rönezans Rezidans.

Negirao je bijeg iz zemlje i tvrdio da je samo na putu za Crnu Goru gdje ima druge projekte. Navodi se da je tijekom svjedočenja izjavio i da ne zna zašto zgrada nije uspjela izdržati dva potresa. Rekao je da se prilikom izgradnje koristio armirani beton te da je ispitivanje terena pokazalo da je tlo čvrsto, a da je struktura izgrađena u skladu s propisima struke.

Zabrinutosti oko konstrukcije velebnog zdanja bilo je i prije potresa. Ferit Şahin, čiji su brat Şahin i nećak Uğur poginuli u Rönesansu, rekao je da je njegova obitelj podnijela tužbu protiv grupe Antis Yapi 2016. kao razlog navodeći kršenje sigurnosti navodeći da zgrada nema sklonište niti odgovarajući pristup za vozila hitne pomoći.

Coşkunova tvrtka zanijekala je krivnju i odugovlačila tužbu po sudovima. Ferit Şahin, čija je obitelj bila vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen kompleks, rekao je da je niz stručnjaka koje je pozvao Coşkun posvjedočio da u Rönesansu nije bilo većih problema. No, čak niti obitelj Şahin nije posumnjala koliko je zapravo zgrada ranjiva.

Kada sam se probudio i čuo za vijest o potresu, nisam bio zabrinut za Şahina. Pomislio sam, ako je itko siguran, onda je to on u Rönesansu, ispričao je Gökhan Şahin, Feritov i Şahin brat.

- Bio je to najluksuzniji kompleks u Antiohiji. Nitko nije očekivao da bi se ovako nešto moglo dogoditi - rekao je.

Kada su Şahinovi odlučili dio maslinika, koji su naslijedili od pokojne majke, prodati investitorima odlučili su se za Coşkuna, cijenjenog poduzetnika, koji je obnašao dužnost šefa komore arhitekata u Antiohiji.

- Mislili smo da smo pronašli najbolje ljude za projekt. Impresionirala me njihova profesionalnost. Vjerovao sam im, ali bio sam slijep - kaže Gökhan Şahin.

Gledajući unatrag sada i najmanje sitnice promatra u drugačijem svjetlu.

- Coşkunovi nikada nisu živjeli u Rönesansu, to me stvarno iznenadilo - rekao je..

Građevinski stručnjaci tvrde da je prerano za reći zašto se zgrada Rönesans prevrnula na bok, ali svi se slažu oko jedne stvari. Takve moderne zgrade ne bi se trebale srušiti kao posljedica potresa magnitude 7,8, niti nakon drugog udara jačine 7,5 koji je uslijedio nekoliko sati kasnije.

- Naše zgrade trebale si izdržati takve seizmičke udare, rekao je za FT Oğuz Cem Çelik, profesor konstrukcijskog i potresnog inženjerstva na Tehničkom sveučilištu u Istanbulu.

- Teška oštećenja su moguća, ali urušavanje je nešto drugo. Nikada ne možemo prihvatiti urušavanje zgade, koliko god da je u pitanju snažan potres.

Mevlüt Kahraman, direktor građevinskih i tehničkih radova na Sveučilištu Bilkent u Ankari, rekao je da lokalna mjerenja pokazuju da su sile koje su tresle Rönesans vjerojatno nadmašile scenarij za potres koji se dogodi jednom u 2.500 godina, maksimum definiran u građevinskim propisima.

No, čak i ako se očekuju teška oštećenja zbog intenziteta podrhtavanja, konstrukcija bi trebala biti takva da ljudima omogući da barem uspješno napuste zgrade.

Çelik je komentirao da je doista rijetkost da se velika, nova zgrada sruši na način na koji se urušio Rönesans, sugerirajući da je bilo nedostataka u arhitektonskim radovima, strukturnom inženjerstvu ili u procesu izgradnje.