Pacijenti su u Hrvatskoj sve češće na rubu sloma živaca i na samu pomisao da moraju doktoru. Već će prvi korak, naručivanje na pregled ili dijagnostiku, biti traumatičan jer im ne gine poduža lista čekanja, premda će troškovi zdravstvene skrbi u ovoj godini biti veći od pet milijardi eura ili gotovo 40 milijardi kuna. No, to ne sprečava da svaki mjesec bolnice u Hrvatskoj "proizvedu" 26 milijuna eura ili gotovo 200 milijuna kuna novog gubitka, pa priče nadležnih o "financijskoj konsolidaciji" zdravstvenog sustava ne drže vodu. Za sedam mjeseci manjak iznosi 177 milijuna eura. Uz to, dug bolnica veledrogerijama posljednji dan kolovoza bio je 600 milijuna eura, od kojih je dospjelo 450 milijuna euram, piše Jutarnji list.
Kvaliteta i dostupnost
Naime, iz godine u godinu za zdravstvo se u Hrvatskoj troši više od očekivanog godišnjeg rasta zdravstvenih troškova od pet do deset posto. Planirana sredstva nikad nisu dovoljna, a veću potrošnju ne prate ni povećanje kvalitete, ni dostupnost i ujednačenost liječenja.
Štoviše, situacija je sve gora. Konstanta su samo gubici i dugovanja bez kojih, čini se, sustav ne može. Potvrđuju to i podaci poslovanja bolnica u ovoj godini koje svaki mjesec "proizvedu" 26 milijuna eura novih gubitaka (188,000.000 kuna) ili u posljednjih sedam mjeseci 177 milijuna eura. No, tu nevoljama nije kraj jer tome treba dodati i 600 milijuna eura duga bolnica za lijekove od kojih je "jučer" zbog dospjelosti trebalo biti plaćeno 450 milijuna eura, što potvrđuju iz hrvatskih veledrogerija.
Uskoro bi im HZZO trebao po nalogu Vlade doznačiti 107 milijuna eura što će, kako kaže Jasminko Herceg, predsjednik HUP-ove Koordinacije veledrogerija, skratiti vrijeme plaćanja za samo 15 dana. Da sve bude gore, ne radi se o dodatnom novcu iz državnog proračuna za plaćanje dugova za lijekove, nego se to čini iz redovitih sredstava HZZO-a što bi objektivno moglo "zaštekati" neka druga plaćanja osiguravatelja, primjerice račune za lijekove na recept.
No, ono što bi oko zdravstva dodatno moglo zabrinuti i ministra financija Marka Primorca jest činjenica da je u prvih šest mjeseci ove godine pao prihod od doprinosa u odnosu na planirano, i to 75 milijuna eura ili više od pola milijarde kuna. Naime, bilo je planirano da će se u ovoj godini od doprinosa prikupiti 3,972 milijarde eura ili 1,986 milijardi u šest mjeseci, a u pola godine prikupljeno je 1,910 milijardi eura ili sedamdesetak milijuna eura manje, unatoč povećanju plaća i većoj zaposlenosti u državi. U Ministarstvu financija navodno vjeruju da bi druga polovica godine ipak trebala pokriti ovaj nerealizirani plan zbog većeg sezonskog zapošljavanja. No, s obzirom na to da su već počeli otkazi sezonskim zaposlenicima, a ni povećanje plaća u realnom sektoru nije obećavajuće, tek će se vidjeti jesu li zdravstveni financijaši bili previše optimistični glede zdravstvenog proračuna, barem kad je riječ o prihodima iz doprinosa.
Najviše za plaće
Prema podacima hrvatske Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) o poslovanju bolnica, u prvih sedam mjeseci ove godine te su zdravstvene ustanove potrošile 1,818 milijardi eura dok im je prihod bio 1,644 milijarde, što znači da je dug iznosio 177,513.326 eura. Najviše su potrošili klinički bolnički centri i klinike, i to 1,122 milijarde, te stvorili gubitak od 116 milijuna eura. Opće bolnice potrošile su 49 milijuna eura više od limita koji je ukupno iznosio 503,625.500 eura.
Za Dražena Jurkovića, direktora UPUZ-a, to nije iznenađenje jer, kako kaže, limiti bolnica ne prate u potpunosti povećanje troškova, osobito onih za plaće zaposlenika. Naime, i dalje dio bolnica troši za plaće i više od određenog limita, pa liječenje vodi u gubitke. "Gubitak nastaje i zbog niskih cijena usluga i niskih limita. Bit će sve gore jer je privatni sektor snažno ušao u zdravstvo i sad se već sve počinje orijentirati prema profitabilnom modelu. Morat će se puno jasnije razdvojiti javno od privatnog ako se želi uspješno javno zdravstvo", ističe Jurković.
Očekivano, najveći gubitak u prvih sedam mjeseci ove godine ima KBC Zagreb, i to 47 milijuna eura, a potom KBC Sestre milosrdnice 15 milijuna eura. Među općim bolnicama, najveći gubitak ima OB Zadar, i to sedam milijuna eura, a potom slijede OB Dubrovnik, OB Pula i OB Sveti Duh.
Veledrogerije su, kaže Jasminko Herceg, u očajnoj situaciji, ali ovaj put ne zato što im bolnice neke fakture plaćaju i s godinu dana zaostatka, premda je dogovoreno da to bude 120 dana, nego su problem sve veći iznosi računa.
Kamate bolnicama
"Ukupno dugovanje bolnica veledrogerijama krajem kolovoza bilo je 600 milijuna eura, a dospjelo je 450 milijuna. Prisiljeni smo dizati kredite, a sad su kamate već i više od pet posto. To više ne možemo sami podnositi i bit ćemo prisiljeni bolnicama naplaćivati kamate za neplaćene lijekove. Četiri veledrogerije bile su dignule kredite u visini od 180 milijuna eura, a kamate su na njih šest posto. Nećemo stopirati isporuku lijekova sve dok imamo robe, ali morat ćemo zaračunavati kamate", rezolutan je Herceg.
Sve to govori da se u hrvatskom zdravstvu povećavaju prihodi, ali s obzirom na to da nema promjena u organizacijskom i upravljačkom dijelu sustava, nema ni povećanja kvalitete i dostupnosti liječenja za pacijente. Od toga profitira jedino privatni zdravstveni sektor koji bi ove godine mogao od građana zaraditi više od milijardu eura.