Prema navodima koje je Svjetska zdravstvena organizacija preko društvenih mreža odaslala prošlog tjedna, ne postoji dokaz da su ljudi koji su preboljeli Covid-19 razvili imunitet na bolest. Dapače, upozoravaju kako to nipošto ne bi smjela biti stavka koja će utjecati na odluke pojedinih država o daljnjemu popuštanju mjera te naglašavaju u objavi kako je, kako zasad stvari stoje, moguće da se osoba ponovno zarazi koronavirusom.
Njihove navode ozbiljno dovodi u pitanje jedan od vodećih virologa u Njemačkoj, Christian Drosten. Tvrdi kako se iza tog upozorenja kriju i neki razlozi koji možda nemaju veze sa samim virusom, već s problemima koji bi potencijalno mogli nastati u društvu.
Očigledno se u međuvremenu slično preispitivanje dogodilo i unutar same Organizacije, budući je Tweet koji je isprepadao svijet, a negira imunitet oboljelih, obrisan, te je objavljen novi. Ovaj glasi: "Očekujemo kako će većina ljudi zaraženih COVID-19 razviti antitijela koja će osigurati odgovarajuću razinu zaštite".
Direktor prestižne berlinske sveučilišne bolnice Charité taj navod već podupire, te stoga nastavlja 'sa sigurnošću pretpostavljati kako pacijenti ipak razvijaju imunitet', izjavio je u NDR podcastu, a njegove riječi prenosi njemački NTV.
WHO-ove prijašnje navode, drugim riječima, tumači s dozom rezerve.
Imunitet koji pacijent razvija nakon što je prebolio Covid-19 mogao bi 'opadati nakon dvije godine, možda malo duže', tvrdi virolog. Kod nekih pacijenata broj antitijela se smanjuje već nakon dva mjeseca, no ona su, objašnjava Drosten, samo indikacija da imunitet postoji.
- Ne sačinjavaju imunitet isključivo antitijela. Ona su samo indikator da je infekcija prošla - kaže. Test na antitijela nije stoga dokaz imuniteta, već samo pokazatelj da je osoba preboljela bolest. Kao problem izdvaja činjenicu da je i kod 'tehnički ispravnih testova' vjerojatnost za pogreške visoka s obzirom na količinu testiranja.
Imunitet bi mogao opadati
Isto tako, nakon što infekcija prođe, osoba nije nužno 'sterilno' imuna. Stoga nisu nemoguće situacije u kojima se osoba ne može ponovno zaraziti. No imunitet, tvrdi Drosten sa sigurnošću, postoji.
- Nakon što je prebolio infekciju, pacijent se neće moći ponovno zaraziti. No nakon određenog vremena, nakon dvije, tri godine, ponovna bi zaraza mogla biti moguća... - kaže on.
Svoje navode potvrđuje sličnošću s ostalim koronavirusima i njihovim ponašanjem.
Dodaje i kako nakon potencijalne nove infekcije, pacijenti neće biti u tolikoj mjeri zarazni. Tijelo u takvim slučajevima naprosto ne bi izlučivalo toliku količinu zaraznih čestica, smatra optimistično jedan od najvećih svjetskih stručnjaka na polju virologije.
Pogrešni rezultati mogući
Drosten vjeruje kako WHO ne preispituje zaista imunitet kao takav, već su upitne neke druge stvari. Razlog njihovog upozorenja o tome kako se trenutno ne bismo smjeli pouzdavati u imunitet, nije sasvim jednostavan i ne proizlazi isključivo iz dosadašnjih znanstvenih saznanja kad je u pitanju stvaranje antitijela nakon što je osoba preboljela Covid-19.
- Moguće je da se u nekoliko pacijenata ponovna zaraza pokazala mogućom, ali mislim da je bila riječ o prethodno lažno negativnim testovima. Dok se osoba do kraja nije izliječila te su se prestale poduzimati mjere oporavka, može biti podložna vraćanju simptoma. To je točno, kazao je Drosten.
Društvena stigma prijeti društvu
Osvrnuo se i na prijedloge nekih država o izdavanju "propusnica s imunitetom" ljudima koji su preboljeli Covid-19, a WHO ih je oštro otpisao. Upravo u tome vidi razlog spornih upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije.
Prema njegovu mišljenju, onima koji u krvi imaju antitijela na koronavirus, nikakve propusnice ne bi trebale biti izdane kako bi se nesmetano kretali, radili i putovali. Opasnost izdvajanja pojedinaca iz društva višeslojna je.
- Može ići toliko daleko da ja, primjerice, kao poslodavac, mogu tražiti isključivo zaposlenike koji su preboljeli Covid. Osiguravajuće kuće mogu takvima nuditi jeftinije pakete, budući da liječenje može biti skupo, a to stvara čitav niz teških posljedica za društvo.
Može se odraziti i u privatnom životu. Možete li zamisliti da na rođendan zovete samo one prijatelje koji su preboljeli zarazu? Da birate društvo po tome i da vas, primjerice, zbog toga bliski ljudi počnu otpisivati - kaže liječnik.
Društvena stigma predstavlja, zaključuje konačno Drosten, ozbiljnu prijetnju. Mogla bi čak uništiti dosad izgrađeno društvo i potpuno promijeniti sustav vrijednosti. A upravo to, pretpostavlja, želi spriječiti WHO svojim porukama javnosti.