'Nije pitanje hoće li doći kod nas, već kada'

Je li afrička svinjska kuga (ASK), opasna zarazna bolest svinja zbog koje su od 2014. godine u Aziji i EU već eutanazirani milijuni svinja, stigla i Srbiju?

Odgovor na to pitanje trebao bi se doznati danas nakon što nadležne veterinarske službe dobiju rezultate analize tkiva svinja koje su pod sumnjom na bolest eutanazirane u dva sela nedaleko od Mladenovca. Kako navode srbijanski mediji, bolest se u Srbiju mogla proširiti iz susjednih zemalja gdje je već prisutna, a to su Rumunjska, Bugarska i Mađarska.

Brojni su načini na koje se bolest može proširiti, bez obzira na zabranu uvoza svinjetine iz tih zemalja. Najčešće su to osobna vozila i kamioni koji virus mogu prenijeti na kotačima, ali i turisti koji zastanu i odbace smeće i otpatke hrane koje onda glodavci i ptice raznose dalje.

Kako doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, veterinarske službe svakodnevno prate što se događa u Srbiji, a kada budu poznati rezultati analize, odlučit će o potrebi daljnjih mjera prevencije širenja bolesti. Već je proveden preventivni odstrel oko 40.000 divljih svinja koje se smatraju najvećim prijenosnikom virusa.

Na granici

“Budući da se rizik od unosa virusa ASK povećava tijekom ljetnih mjeseci, a posebno zbog velikog broja turista i putnika koji mogu u osobnoj prtljazi donijeti zaraženo meso ili proizvode, pozivaju se svi prijevoznici, turistički djelatnici, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava te ostali koji pružaju turističke i ugostiteljske usluge na svojim gospodarstvima, da obrate posebnu pažnju na odgovarajuće zbrinjavanje otpada koji sadrži ostatke životinjskog podrijetla. Na svim graničnim prijelazima i u uredima jedinica lokalne i regionalne samouprave istaknuti su upozoravajući plakati o ASK”, navode iz Ministarstva.

Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske još je lani izdao upozorenja o opasnostima i provodi edukaciju svojih članova. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, u Hrvatskoj je lani svinje držalo više od 94.000 poljoprivrednih gospodarstva, a u uzgoju je bilo oko 1,4 milijuna komada svinja. Dr. med. vet. Goran Jančo, predsjednik Saveza, kaže kako bi pojava svinjske kuge desetkovala ionako posrnulo hrvatsko svinjogojstvo.

- Ako se potvrdi kuga u Srbiji, bit će to još jedna zemlja u našem okruženju bliže. Na nama je da s nadležnim službama provodimo preventivne mjere i vodimo računa o mjerama koje su propisane i koje se provode. Što ako se proširi u Hrvatsku? Pa, znate i sami da su svi naši najrelevantniji stručnjaci rekli da nije pitanje hoće li se pojaviti, nego kada će se pojaviti - rekao nam je Jančo.

Dodao je kako bi eventualna pojava kuge u Hrvatskoj iziskivala mjere izoliranja farmi i eutanaziranja životinja.

Cjepiva nema 

- Pitanje je kada, ali i gdje bi se mogla pojaviti. Ako je to u populaciji divljih svinja, onda problem rješavaju lovci, a ako je na nekoj farmi, onda se provodi propisana veterinarska procedura. Učinkovito cjepivo protiv ASK do danas nije razvijeno - objasnio je Jančo.

ASK se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u krugu od tri i deset kilometara oko zaraženog gospodarstva uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere, poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. U divljih svinja bolest je vrlo teško iskorijeniti.

Najvažnije mjere sprečavanja pojave afričke svinjske kuge u domaćih svinja su visoka biosigurnost na gospodarstvima na kojima se drže svinje i smanjenje populacije divljih svinja te provedba pasivnog nadziranja ASK u populaciji divljih svinja. Zbog svega toga Ministarstvo poljoprivrede provodi mjere i aktivnosti u svrhu podizanja svijesti posjednika svinja, lovaca, veterinara i veterinarskih inspektora te su na snazi mjere u svrhu sprečavanja pojave afričke svinjske kuge i podizanja biosigurnosti u uzgoju svinja.