Prema svim parametrima, Hrvatska je najgora članica EU po pitanju zaštite potrošača, a detaljan report Europske komisije pokazuje kako ispodprosječan rezultat ostvarujemo u gotovo svim sektorima roba i usluga.
Točnije, riječ je o sve skupa 40 tržišta u kojima Europska komisija u posebnom izvješću “Ljestvica zaštite potrošača” bilježi rezultate zasebno za sve članice europske zajednice, no teško da ćemo brzo pronaći državu koja bi uspjela polučiti lošiju statistiku od naše zemlje.
Kad je u pitanju 15 tržišta robe, ovogodišnji Svjetski dan prava potrošača dočekujemo s najgorim rezultatima u segmentu mesa i mesnih proizvoda, rabljenih automobila te elektroničkih uređaja, a tržište mesa u Hrvatskoj pritom općenito bilježi najniži bodovni rezultat od svih zemalja, ali i svih tržišta Unije.
Najbolje rezultate kad su u pitanju tržišta robom zabilježili smo u grupama alkoholnih pića, potrepština za osobnu njegu kao i leća i naočala, ali i ona su i dalje ispod prosjeka EU, što osim Hrvatske ne bilježi niti jedna druga država.
Tržište uslugama pritom je mrvicu bolje: od 25 analiziranih sektora u dva smo uspjeli postići prosječni rezultat koji je nešto bolji od europskog prosjeka, a najboljim sektorima ovdje su se pokazala tržišta usluga osobne njege, osiguranja vozila te aviousluga.
Najlošiji smo zato u segmentima usluga povezanih s nekretninama, hipotekama i u sektoru tv-pretplate, a po lošim rezultatima na području Europske unije slijede nas Španjolska, Bugarska i Italija.
Riječ je o detaljnom trodjelnom istraživanju na nekoliko stotina stranica koje zorno pokazuje kako Hrvatska s godinama u većini sektora nije napravila značajniji korak - dapače, na mnogima se i srozala - ali to, čini se, nije zabrinulo domaću izvršnu vlast koja je 2018. godinu iskoristila za značajne promjene u zaštiti potrošača.
Konkretno, obustavila je financiranje savjetovališta za potrošače koji su dugi niz godina funkcionirali u sklopu potrošačkih udruga, primali upite građana te im pružali informaciju kako i gdje potražiti pomoć.
Prema podacima koje su dale same udruge, savjetovališta su u 2018. godini sve skupa primila više od 20 tisuća upita građana, a najčešći problemi bilježe se u segmentima trgovine, u kojima potrošači najviše muke imaju s priznavanjem prava po materijalnom nedostatku i jamstvu, a česta je i nepoštena praksa trgovca kao i problemi u e-trgovini.
Drugi sektor posebno problematičan za potrošače jesu javne usluge, ponajviše telekomunikacijske. Tu su i problemi vezani za način obračuna i naplate odvoza otpada te segment pod zajedničkim nazivom “ostalo”, u što spadaju prigovori u vezi s televizijskom pretplatom, ali i oni na stanovanje i pričuvu.
Prema izmjenama koje je sektoru zaštite potrošača nametnulo Ministarstvo gospodarstva, funkciju savjetovanja potrošača sad je, umjesto udruga, preuzelo savjetovalište u sklopu Ministarstva gospodarstva koje s građanima svakodnevno komunicira između 10 i 14 sati.
“Posebnim istraživanjem utvrdili smo da se samo 1,7 posto građana obraća savjetovalištima, što je ukazalo na nužnost promjene pristupa. Novim natječajem udruge se sada mogu prijavljivati za inovativne i održive projekte, a po korisniku se odobrava do 70 tisuća kuna”, objasnili su iz Ministarstva, a udruge to dočekale na nož.
Europska statistika pokazuje da nisu bijesni bez razloga, a sljedeće godine brojke će pokazati jesu li izmjene napravile išta dobro za potrošače.
Inače, Hrvatska je prošle godine u svibnju napokon pristupila europskoj krovnoj udruzi za zaštitu potrošača BEUC, a sve ove godine bila je jedina država članica koja nije sudjelovala u radu tog tijela.