StoryEditorOCM
ForumSMRT U ŠUMI

Nakon tragedije i smrti mladog muškarca, pitali smo liječnike za koga ubodi stršljena mogu biti fatalni. Evo kad mogu biti pogubni

Piše PSD
9. listopada 2021. - 15:52
Nesretni muškarac je bio priključen i na aparate za održavanje života, ali je unatoč svim naporima liječnika preminuoStephane Vitzthum/AFP

Otac troje djece, 33-godišnji muškarac s područja Našica preminuo je u četvrtak u KBC-u Osijek od posljedica uboda stršljena.

Muškarac je radio u šumi kada ga je ubolo nekoliko stršljena, a njegovi kolege su odmah pozvali Hitnu pomoć koja nije mogla doći do mjesta gdje su se nalazili pa su ga kolege nosili oko kilometar kroz šumu.

Odmah je bio smješten na jedinicu intenzivnog liječenja Klinike za neurologiju, jer su glavni simptomi bili u središnjem živčanom sustavu, ali stanje mu se drastično pogoršavalo.

Bio je priključen i na aparate za održavanje života, ali je unatoč svim naporima liječnika preminuo.

Ubijaju pčele

Stršljeni narastu do 5 cm, a love kukce, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu. Osim pred košnicom, love pčele i za vrijeme odlaska ili dolaska na pašu. Uhvaćenu pčelu odnose na obližnje drvo gdje joj iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Navodi se da jedno prosječno veliko društvo od oko 300 do 400 životinja tijekom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose prirodnom uništavanju kukaca – štetnika i tako doprinose održavanju i prirodne ravnoteže. Stršljeni love i noću, za punog mjeseca, ako su noći vedre. Radijus lova im je oko 1500m od gnijezda, piše Selo.hr.

Imunolog dr. sc. Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci nam kaže da nije upoznat sa detaljima ovog nesretnog događaja, niti sa činjenicom jesu li kolege koji su pomagali ubodenome imali ikakvih lijekova pored sebe, tj. set za hitnu intervenciju te jesu li uopće znali je li pokojnik bio možda alergičan na ubode.

image
Injekcije mogu, ako se brzo reagira, spasiti čovjeku život, kaže dr. Trobonjača
Matija Djanjesic/Cropix

- Ako je čovjek zdrav i ako nije alergičan, onda otrov stršljena, odnosno njegovo toksičko djelovanje je preslabo da mu ozbiljno naudi osim u vidu male otekline ili peckanja.

Ubod stršljena se ne može mjeriti sa zmijskim ugrizom te je negdje u rangu uboda pčele ili ose.

Ali ako je čovjek prethodno imao neki ubod, onda se u njegovom tijelu mogao stvoriti veliki broj antitijela koja uzrokuju jaku sistemsku alergijsku reakciju.

Ta reakcija se manifestira stisnućem stabla bronhija (pa čovjek otežano diše), stisnućem glatkih mišića probavnog sustava (pa čovjek povraća) i naglim padom tlaka (zbog čega čovjek gubi svijest).

To se zove anafilaktička reakcija, a ako potraje može prijeći u anafilaktički cirkulacijski šok u kojem čovjek može umrijeti, kaže nam ovaj uvaženi imunolog.

image
Petnaest do dvadeset minuta je krajnji rok da se ubodenom pruži pomoć
Patrick Pleul/AFP

- Ne možemo takvim alergičarima zabraniti odlazak ili rad u prirodi, ali je uvijek dobro da netko bude pored njih i sa sobom nosi set za antišok terapiju i za hitnu intervenciju.

Kada dođe do uboda, onda se ubodenome ne mogu davati nikakve krute tvari nego samo tekućina.

Dakle ne tablete, nego samo injekcije. U ovom slučaju to su tri injekcije koje mogu, ako se brzo reagira, spasiti čovjeku život. U pitanju su injekcije kortikosteroida, adrenalina i antihistaminika.

Ako je, kako je napisano u slučaju smrti pokojnog gospodina iz Našica, akcija spašavanja trajala sat vremena do trenutka dok su ga kolege predali Hitnoj pomoći, i ako se nije napravilo ovo što govorim, mislim da je čovjek imao vrlo male šanse da preživi.

Petnaest do dvadeset minuta je krajnji rok da se ubodenom pruži pomoć na način kako sam opisao jer ako se to ne učini, ubrzo dolazi do slabog protoka krvi kroz mozak i druga tkiva, što može uzrokovati ili teška oštećenja ili nažalost smrt.

image
Dr. Vikica Krolo se dosta susretala s ubodima stršljena kod svojih pacijenata

 
Jakov Prkić/Cropix

Dr. Vikica Krolo, koja ima svoju ordinaciju opće medicine na splitskom Sućidru, kaže nam da se dosta susretala s ubodima stršljena kod svojih pacijenata, ali nije bilo većih zdravstvenih komplikacija, a pogotovo ne tragičnih ishoda.

Slaže se sa dr. Trobonjačom da je vrlo bitno je li pacijent kojeg je ubo stršljen alergičan ili nije na ubod, te je na sreću do sada svim pacijentima koji su kod nje dolazili zbog ovih uboda ishod liječenja bio uspješan, bez ikakvih posljedica.

image
Ubod stršljena se ne može mjeriti sa zmijskim ugrizom te je negdje u rangu uboda pčele ili ose.
Vojko Bašić/Cropix
Sve o stršljenovima

Stršljen je naša najveća osa. Glava i prsa su mu proširena sa smeđecrvenim šarama, kao i na osnovici zatka. Krila crvenosmeđa. Glava iza očiju je vrlo proširena, a ženka je duga do 30 mm, a mužjak čak i do 5 cm. Aktivan je od lipnja do rujna danju i u sumrak, a otrov ima samo ženka, navodi Deratizacija.hr.

Koloniju, zajednicu ili gnijezdo započinje graditi ženka matica (sve radi sama), jedna od onih koje su uspjele preživjeti zimu. Gnijezdo gradi u rupama drveća, drvarnicama, vrbicima ili sličnim zapuštenim staništima pod krovovima kuća, na tavanima, u dimnjacima.

U početku, većinom od sažvakane kore drveta (da dobije tanki celulozni materijal), gradi stanice saćastog oblika s otvorom prema dolje, otprilike pedesetak stanica, te u njih polaže jajašca. Uz sve to marljiva matica lovi kukce kako bi proteinima prehranila svoje prvi podmladak.

A te ličinke, nakon samo dva tjedna, stasaju u odrasle stršljene i preuzimaju gotovo u potpunosti daljne "građevinske radove". Jedino što matica, "kraljica majka" tada radi je polaganje novih jajašaca u nove stanice. Odrasli se stršljeni uglavnom hrane sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća , te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi.

Svoje ličinke i maticu hrane proteinima, najčešće prožvakanim dijelovima kukaca koje uspiju uloviti. Hrane se i kukcima poput ose. Samim time u vrtu i/ili okućnici stršljen je koristan insekt.

Problem je da ne radi razliku između štetočina i korisnih kukaca. Pčele stršljen lovi obično u pčelinjaku ispred košnica, a nerijetko ukoliko su u mogućnosti ulaze i u samu košnicu. Unutar košnice im je posebno zanimljivo pčelinje leglo do kojeg dolaze boreći se protiv pčela i pritom ih ubijajući.

Razvijeno društvo stršljena ulovi dnevno u prosjeku oko pola kilograma kukaca.

I sada pokušajte zamisliti situaciju: od jedne matice stršljena, od proljeća do jeseni, svaka 2-3 tjedna stasa nova generacija. Jedno gnijezdo tako može narasti i do 700-tinjak stršljena!

 U drugoj polovici kolovoza kolonija stršljena je na vrhuncu. Ogroman broj je letačica, a još veće je  gnijezdo. U tako velikom  broju odraslih stršljena ima i dosta „ratnika", opskrbljenih snažnim  otrovom, koji, ako se ne pazi, mogu biti izuzetno opasni.

Kao prvo svako gnijezdo stršljena ima svoje  čuvare. Na ulazu u gnijezdo 24 sata dežura stražar i ako primijeti nešto sumnjivo u  blizini legla  odmah izlijeće i diže uzbunu. Ako smo ga mi izazvali i ako smo se nakon njegovog izletanja uplašili te  počeli mahati  rukama i nogama, možemo isprovocirati napad zajednice.

Posebno su opasni ubodi na predjelu grla i vrata jer oteklina može uzrokovati otežano disanje ili čak gušenje, zbog čega je ozlijeđenu osobu potrebno odmah odvesti za hitni bolnički prijem. 

Ako smo u našoj blizini primijetili povećan broj ovih insekata najbolje je pokušati locirati njihovo gnijezdo i u širokom ga luku  obilaziti.

U njihovoj blizini ne treba obavljati nikakve aktivnosti - igranje, kosidba, zavirivanje i sl. Također u  njihovoj blizini iritatna je  šarena odjeća, intenzivni mirisi i povećana buka.

 Ako su se smjestili tako da postavljaju ozbiljnu prijetnju onda ih je potrebno uništiti. I to i letačice i  svu koloniju.

Ubadaju po nekoliko puta glatkim žalcem koji ne ostaje u mjestu uboda na koži. Žalac je deblji i duži,puno dublje  prodre u kožu i jače boli i snažno otiče.

Alergijska reakcija najveća je opasnost i ubod u vrat, lice, jezik. Tada može doći do takozvanog Quinkeova edema (zatvaranja dušnika,gušenja i opasnosti po život).

Alergija se može pojaviti tada po prvi puta iako je nikada od uboda niste imali.

Hrvatska udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - HUDDD navodi: 

Za osobe sklone alergijskim reakcijama najbolja prevencija jest izbjegavanje područja za koja je poznato da na njima obitavaju ovi opasni kukci. Ako smo ipak prinuđeni boraviti na takvom mjestu potrebno je maksimalno zaštititi svoje tijelo (obući majice dugih rukava i hlače dugih nogavica, odnosno u slučaju potrebe profesionalnu opremu za pčelare).

Općenito, potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:

-izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća

-ne uznemiravati ove opasne kukce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji

-ne tresti stare grane s drveća jer ovi opasni kukci često ondje imaju gnijezda

-ukoliko opasni kukac sleti na ruku pažljivo ga skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci

-ne hodati bosonog po travi jer neki od ovih opasnih kukaca rado borave u djetelini

-izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se opasni kukci mogu zavući i postati agresivni

-ne oblačite odjeću jarkih boja

-ne nanositi na kožu intenzivne mirise

-voćne sokove i slatke namirnice treba držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)

-ukoliko pijete iz otvorenih čaša u prirodi - pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac

-posudu sa smećem treba držati zatvorenu

-na vrata i prozore kuća/stanova bi trebalo postaviti zaštitne mreže

-prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju ove opasne kukce

-osobe koje znaju da su alergične na ubode ovih opasnih kukaca trebale bi sa sobom uvijek nositi lijekove!

PSD

24. prosinac 2024 01:52