Samo jedan tvit irskog veleposlanstva u Zagrebu, uz fotke kultnih Startasica iz našeg Borova, na kojima je motiv djeteline, bio je dovoljan da pokrene lavinu komentara oduševljenih Iraca koji su se odmah počeli raspitivati kako nabaviti taj hrvatski proizvod. Naime, Shamrock ili djetelina s tri lista, irski je simbol koji se, nakon što ga je zaštitila irska Vlada, koristi kao logo irskih sportskih klubova, tvrtki, manifestacija i dr.
Startasice su pak prepoznatljiv hrvatski proizvod. Prvi par rođen je 1976., a od tada do danas, proizvode se tradicionalnim tehnikama ručne izrade te je za stvaranje svakog para tenisica još uvijek potreban čitav sat. U fokus javnosti Startasice su došle kada se u medijima pojavila fotografija princeze Diane, koja je na nogama imala upravo Startasice, a o hrvatskim platnenim tenisicama pisali su kultni Vogue te New York Times.
Kombinacija bezvremenskog dizajna legendarnih Startasica, koje su prije dvije godine proslavile svoj 40. rođendan, s djetelinom kao simbolom Irske, a sve to "začinjeno" vještom diplomacijom i savršenim tajmingom izbacivanja na tržište, uoči Dana sv. Patrika, koji se obilježava 17. ožujka - pokazao se kao dobitna kombinacija.
Irski tviteraši su oduševljeni te masovno traže kontakt, kako bi što prije naručili svoj par iz prve serije Startasica s djetelinom koje bi, uz pivo, hranu i irsku glazbu, ove godine mogle biti novi hit na proslavi Dana svetog Patrika.
"Da li je ostao još koji par", "OMG, zaljubila sam se u njih. Kako ih i gdje mogu kupiti", "I ja želim jedne","Trebam te irske tenisice", …. To su samo neki od pozitivnih komentara, po svemu sudeći, budućih kupaca Startasica, koje će iz Vukovara otputovati u Irsku - na žalost, ne zahvaljujući angažmanu hrvatske gospodarske diplomacije, nego zahvaljujući svojevrsnoj usluzi koju nam je napravilo irsko veleposlanstvo u Zagrebu. Mali je to korak za njih, no velik za vukovarsko Borovo, najpoznatijeg proizvođača cipela u Hrvatskoj, s najdužom tradicijom.
Ne znamo prodati svoje proizvode, nismo otišli dalje od dijeljenja vizitki!
"Ovaj primjer je najbolja ilustracija efikasnosti projektnog pristupa, za razliku od neefikasnog procesnog pristupa kojeg koristi naša gospodarska diplomacija. Naime, rezultat procesnog pristupa, koji obuhvaća organiziranje gospodarskih foruma i sličnih aktivnosti, najčešće je ravan nuli. Ljudi se upoznaju, razmjene vizitke i sve uglavnom ostaje na kurtoaznoj frazi 'nice to meet you'. Katalog projekata Vlade RH sadrži preko 150 projekata i sve je deblji, no iako broj projekata stalno raste, investicija, koje želimo privući, nema niti na vidiku, jer pasivno čekamo da netko dođe i donese nam novac ili da kupi ono što proizvodimo, a ne znamo prodati. Čitav taj pristup je pogrešan i takva se logička matrica mora hitno mijenjati. Ono što trebamo je projektni, a ne procesni pristup. Umjesto gomile projekata, treba izdvojiti 10-ak ključnih s kojima se potom direktno ide prema ciljanim investitorima i distributerima. Prema mom iskustvu, najbolji način pristupanja institucionalnim investitorima i distributerima je kroz 'road show', gdje je ključna suradnja javnog i privatnog sektora, jer naša 'gospodarska diplomacija' nema iskustva takve vrste, ali, s druge strane, imaju mogućnost pratiti i servisirati inicijative onih koji imaju know-how", komentira David Lekaj, osnivač Euro-azijskog poslovnog koncepta.
17.03.2018.
Sustav gospodarske diplomacije nije učinkovit
Da za one malobrojne, preživjele domaće proizvođače, osvajanje stranih tržišta nije niti malo laka misija, potvrđuje i podatak prema kojem samo oko 15 posto hrvatskih tvrtki izvozi, a čak 88,9 posto ukupnog izvoza otpada na prerađivačku industriju. I u 2017. godini Hrvatska je više uvozila nego izvozila. U prvih deset mjeseci 2017. hrvatski je izvoz iznosio 11,5 milijardi eura, dok smo u istom tom razdoblju uvezli robe u vrijednosti 18 milijardi 300 milijuna eura.
Upravo je stoga svako ovakvo otvaranje vrata nekog novog svjetskog tržišta od velike pomoći hrvatskim proizvođačima koji, na tržištu preplavljenom jeftinom, uvoznom robom, sve teže drže glavu iznad vode. Irsko je veleposlanstvo, na konkretnom primjeru, pokazalo da se tim herojima preživljavanja itekako može pomoći, kada se hoće, čitaj – kada se radi.
Budući da je upravo izvoz i najvažniji generator rasta BDP-a, s pravom se postavlja pitanje - što radi ili još bolje, zašto svoj posao ne radi hrvatska gospodarska diplomacija - sustav koji je, s ciljem učinkovitog, transparentnog i održivog promicanja hrvatskih gospodarskih interesa u inozemstvu, još 1. listopada 2013. pokrenulo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova?