Potrošačke cijene u ožujku ove godine bile su u prosjeku 10,7 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine i 0,9 posto veće nego u prethodnom mjesecu, odnosno u veljači, podaci su Državnog zavoda za statistiku koji sugeriraju da inflacija slabi četvrti mjesec zaredom, piše Novi list.
To da se rast cijena nastavlja, ali slabijim intenzitetom, trebala bi biti donekle umirujuća vijest. No, kad se ispod tih prosjeka "zagrebe" malo detaljnije, statistika kaže da su najviše, po 17,4 posto, u godinu dana porasle cijene u kategorijama hrana i bezalkoholna pića i restorani i hoteli. No, i kad se te skupine dodatno razbiju na sastavnice, nema ništa utješno i umirujuće u tome da najviše rastu cijene hrane, posebice ako se zna da građani Hrvatske na hranu troše gotovo 30 posto mjesečnih izdataka, što je najveći udio u Europskoj uniji, i daleko iznad europskog prosjeka.
DZS je izračunao da je hrana u ožujku ove godine skuplja u prosjeku za 18,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te da je u samo mjesec dana, u odnosu na veljaču, poskupjela 1,4 posto. No, i iza tog prosjeka od 18,1 posto kriju se različita poskupljenja i najviše su poskupjele namirnice koje svakodnevno kupuje svako kućanstvo.
U odnosu na ožujak prošle godine građani Hrvatske kruh su plaćali čak 29,4 posto više nego lani. Otkriva i statistika da su brašno i ostale žitarice skuplje za pet posto, pa ispada da je stopa poskupljenja kruha gotovo šest puta veća od one po kojoj je poskupjelo brašno. Cijelu proteklu godinu objašnjenja su za to uvijek bila ista, razlog je poskupljenje energenta. Značajno su, i to za 23,7 posto poskupjeli ostali pekarski proizvodi, dok je tjestenina skuplja za 22,5 posto.
Za gotovo četvrtinu u prosjeku su poskupjeli i proizvodi u skupini mlijeko, sir i jaja, s time da je svježe mlijeko skuplje deset posto, sir i skuta 25 posto, jogurt 20 posto, dok su jaja u odnosu na prošli ožujak skuplja 63 posto.
Maslac je skuplji za 27 posto, maslinovo ulje 17,8 posto, a ostala jestiva ulja su nakon velikih poskupljenja krajem 2021. i početkom 2022. godine u ožujku ove godine bila jeftinija za 13 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na što je umnogome utjecala odluka Vlade da zamrzne cijene ulja, piše Novi list.
Hrvati su u ožujku ove godine povrće plaćali u prosjeku 21,2 posto više nego lani, s time da su cijene krumpira porasle za gotovo četvrtinu, odnosno za 24,5 posto, dok su cijene ostalog svježeg povrća, a DZS nije iznio rast za pojedine skupine, veće za petinu, odnosno za 20,2 posto. Dječja hrana je skuplja za 10,1 posto, dok su cijene slatkiša porasle za 21,1 posto. Šećer je skuplji gotovo 30 posto, med, marmelada i džem poskupjeli su za više od deset posto, a sladoled gotovo 30 posto. Svježe voće poskupjelo je 13,3 posto, dok su cijene mesa u prosjeku veće za 13,1 posto, a najviše je poskupjelo meso peradi, gotovo 15 posto.
Uz hranu, građanima su značajno, i to za 14,1 posto, poskupjeli troškovi stanovanja, odnosno režijski troškovi.
Kad je u pitanju skupina restorani i hoteli, koja je skuplja 17,4 posto, detaljnija statistika kaže da su usluge smještaja skuplje 17,6 posto, a u hotelima čak 22,2 posto, dok su cijene u restoranima i kafićima porasle za 17,7 posto, i to najviše u objektima brze hrane i hrane za ponijeti koji su svoju uslugu poskupili za 26,2 posto.
Prijevoz je u odnosu na ožujak prošle godine bio skuplji za sedam i pol posto, s time da se najveće poskupljenje dogodilo na međunarodnim letovima, čije su cijene veće za 20 posto. Isto toliko poskupio je prijevoz taksijem i unajmljenim vozilima, a slijedi pomorski prijevoz koji je skuplji za 15 posto. Putnički cestovni prijevoz skuplji je šest posto, a prijevoz gradskim autobusima 3,6 posto. Istovremeno je dizel jeftiniji za 11,5 posto nego lani u ožujku, a cijene benzina su bile niže 8,7 posto.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču prošle godine, najviše su poskupjeli, i to 10,4 posto, proizvodi u kategoriji odjeće i obuće.
Ako građanima nakon tih silnih poskupljenja i ostane koji euro za rekreaciju i kulturu, i za te će usluge morati izdvojiti više novca. Rekreativne i sportske usluge skuplje su 16 posto, ulaznice za kina, kazališta i koncerte poskupjele su 10,9 posto, a za muzeje, knjižnice i zoološke vrtove 14,1 posto, piše Novi list.
Usluge u kategoriji zdravlje skuplje su u prosjeku šest posto, ali najveća poskupljenja dogodila su se tamo gdje su građani prisiljeni posegnuti za privatnim zdravstvom. Tako su stomatološke usluge skuplje za 11,5 posto, dok su specijalističke usluge u odnosu na ožujak prošle godine poskupjele 15 posto. Korektivne naočale i kontaktne leće, koje građani sa slabijim vidom moraju nabaviti i nemaju baš izbora, poskupjeli su 7,3 posto, terapeutska pomagala i oprema 5,7 posto.
Kupnja automobila, prema podacima DZS-a, ove je godine skuplja za 10,5 posto, a barem prema službenim podacima, gotovo su jednako poskupjeli i novi i rabljeni automobili. Ipak, nešto su skuplji novi automobili koji su u ožujku ove godine koštali 10,6 posto više nego lani, dok su rabljeni bili skuplji 10,5 posto. Motocikli i bicikli poskupjeli su za 6,4 posto, a prema statističkim podacima DZS-a, održavanje osobnih vozila pojeftinilo je 3,5 posto, ali zato su rezervni dijelovi poskupjeli za 13 posto.
