Iznos novca koji bližnjima šalju iseljenici iz inozemstva i naknade hrvatskih radnika zaposlenih u stranim kompanijama lani je dosegnuo 5,1 milijardu eura, što znači da su u odnosu na prethodnu godinu "osobne doznake" uvećane za 880 milijuna eura ili 20,6 posto.
Pritom su najviše porasle "naknade zaposlenima", dohoci koji se, primjerice, odnose na pomorce, one koji dnevno putuju na posao u susjednu zemlju, te ostale privremene radnike u inozemstvu. U prošloj godini, pokazuju podaci HNB-a, uvećane su za 23,8 posto, na 2,7 milijardi eura.
Istodobno su "osobni transferi" iseljenika iz tradicionalnih odredišta hrvatskih emigranata kao što su Njemačka, Švicarska, SAD i Italija rasli za 17,1 posto, na 2,4 milijarde eura.
Tako snažan rast priljeva novca iz inozemstva na račune građana, prema objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, "posebno uzmu li se u obzir inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu". Ipak, prije se očekivalo da će sa slabljenjem emigracijskog vala kopnjeti i inozemne uplate, ali to se, očito, nije dogodilo.
Kao jedno od mogućih objašnjenja može se čuti da je i dalje dobro stanje na tržištu rada u zemljama u koje su emigranti odlazili. Primjerice, da su zaposleni i u deficitarnim zanimanjima te da su u uvjetima rastuće inflacije uspjeli dogovoriti veće povišice.
Brojke ujedno upućuju da sve više Hrvata odlazi raditi u susjedne zemlje. Slovenija je, primjerice, nedavno objavila da je krajem prošle godine imala više od 12.800 stranih prekograničnih radnih migranata, dva i pol puta više nego godinu prije, "a najviše ih je bilo iz susjedne Hrvatske".
Dnevne migracije
Kao i mnoge druge zemlje koje su u povijesti zabilježile značajne migracijske valove, navode u HNB-u, Hrvatska ima "razmjerno veliki neto priljeva osobnih doznaka". A s ulaskom u EU značajno su povećani ti prihodi, koji u velikoj mjeri olakšavaju financijsku situaciju brojnih kućanstava značajno su povećani.
Dok se od 2001. do 2013. godine iznos osobnih doznaka kretao u rasponu od tri posto do 4,4 posto BDP-a, a u godinama potom u prosjeku bilježi dvoznamenkastu stopu rasta, oko 10,3 posto. Njihov udjel u BDP-u dosegao je 6,8 posto.
No, bilo je i godina u kojima je rast iznosio preko 20 posto, kao što je to slučaj u prošloj godini. Tako visoke stope rasta, objašnjavaju u HNB-u, još su zabilježene u 2015., 2016. i 2021.
Trend rasta priljeva novca iz inozemstva, osobito u slučaju "naknada zaposlenima" mogao i dalje biti snažan. Jedan od razloga tome svakako je ulazak Hrvatske u prostor Schengena, što znači da bi dnevne migracije radnika mogle dodatno porasti.
Rad za strane tvrtke
Također, posljednjih je godina u porastu rad na daljinu, pa i broj hrvatskih građana koji rade za neku inozemnu kompaniju. Neki iseljenici iz posljednjeg vala vraćaju se u Hrvatsku i nastavljaju raditi, primjerice, za njemačku tvrtku putem ugovora o radu ili tako da osnivaju vlastitu tvrtku/obrt.
Također, mnogi mladi, osobito IT stručnjaci, imaju priliku raditi iz Hrvatske i za strane tvrtke. A da je ta praksa raširena, postalo je očito prošle godine, kada su se "paušalci" u IT sektoru pobunili zbog poziva Porezne uprave da prijave prihode koje ostvaruju u inozemstvu "dobrovoljno, prije zaprimanja službenog poziva".
Ako rade za strance, a u godini imaju više od 50 posto primitaka od jednog klijenta, moraju platiti porez. K tome, istraživanja pokazuju da čak 70 posto mlađih generacija mijenja posao unutar dvije godine, žele fleksibilnost i opciju rada na daljinu, pa i za strane tvrtke.