Do danas nam je ukupno četrdesetak liječnika iskazalo interes da se ponovno profesionalno angažiraju i uključe u hrvatski zdravstveni sustav u borbi s koronavirusom. Javljaju se umirovljeni liječnici iz cijele Hrvatske, a najviše ih je, logično, iz Zagreba - kazali su nam u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK).
Iz HLK-a, na zamolbu ministra zdravstva Vilija Beroša, uputili su poziv umirovljenim kolegama, koji su još članovi komore, kako bi se, ako su u mogućnosti, stavili na raspolaganje i, ako bude potrebe, aktivirali u zdravstvenim ustanovama.
Poziv je, kažu, upućen umirovljenim liječnicima od 65 do 75 godina i napominju da već od prije u hrvatskom zdravstvenom sustavu radi 500 umirovljenih liječnika. Ono što je mnogima zapelo za oko jest činjenica da pozvani liječnici i sami spadaju u rizičnu skupinu, no u Hrvatskoj liječničkoj komori naglašavaju da oni zasigurno neće raditi s pacijentima oboljelim od bolesti COVID-19, niti u COVID-bolnicama, te svakako neće biti na prvoj liniji obrane od koronavirusa.
- Umirovljeni liječnici mogu raditi isključivo s ne-COVID pacijentima, i to kao zamjena liječnicima koji su u samoizolaciji ili bolesni i mogu ih zamijeniti u laboratorijima, u očitavanju različitih nalaza pacijenata (npr. CT), u suradnji s epidemiolozima i drugdje - navode u HLK.
U Liječničkoj komori ne otkrivaju jesu li im se možda javili liječnici iz Hrvatskog sabora i ostalih tijela državne vlasti, koje je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) pozvala na zamrzavanje političke aktivnosti i povratak u zdravstvene ustanove.
Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, ranije je izjavio da je za do sada oko 200 zaraženih liječnika i još 500 njih u samoizolaciji neophodna zamjena u svakodnevnom radu u ambulantama, za vizite i sl.
- S obzirom na veliki broj umirovljenih liječnika, koji već godinama svakodnevno rade u zdravstvenom sustavu, očekivali smo da će dio kolega u mirovini biti spreman odazvati se i pomoći svojim znanjem i iskustvom bolesnicima i svojim kolegama u ovoj iznimno teškoj zdravstvenoj situaciji - dodaju u HLK-u.
Kada bi se prijavljene umirovljene liječnike i kojom brzinom moglo ponovno uključiti u zdravstveni sustav, te koja je procedura, u Komori ne mogu odgovoriti, jer "samo prikupljaju i objedinjuju podatke za Ministarstvo zdravstva, koje će donositi odluke". Isto vrijedi i za upit o reguliranju njihova statusa i primanjima, o čemu se Ministarstvo zdravstva još nije očitovalo.
Umirovljeni intenzivist Vladimir Gašparović javio se za pomoć iscrpljenim kolegama: Ne bojim se, ali jasno je da situacija nije uobičajena
Vladimir Gašparović, umirovljeni intenzivist koji se javio za pomoć kolegama koji su zbog velikog priljeva pacijenata prilično iscrpljeni, za Newsroom je kazao zbog čega se prijavio za pomoć, donosi N1.
"Jasno je da situacija postaje sve teža. Čovječanstvo je suočeno s problemom s kojim nema iskustva i svjedoci smo da nas svakodnevno iznenađuju brojke onih koji su inficirani, onih koji završavaju u bolnici, ali i onih koji gube glavu. Na javljanje za pomoć potaknut sam tom činjenicom, ali i zbog jasnih izjava kroz medije da ljudi u zdravstvenom sustavu fali - što zbog prenapregnutosti u radu, ili zbog toga što se kolege inficiraju ili završavaju u izolaciji", rekao je Vladimir Gašparović, te kazao kako se Komori javio jučer mailom, i prije poziva ministra.
Rekao je kako se ne boji, ali da je jasno da situacija nije uobičajena.
"Strah ne postoji, ali činjenica da razgovaramo pod maskama govori da situacija nije uobičajena. Umanjivanje ozbiljnosti situacije može dovesti do toga da se stvari pogoršaju.
Po dobi ja, kao i većina umirovljenih kolega koji su s punim stažom išli u mirovinu, spadam u rizičnu skupinu. No svjedoci smo toga da nitko nije sasvim zaštićen, a i tako mi je grah pao - to sam prije mnogo godina odabrao i dan danas u tome pronalazim osobno zadovoljstvo. Je li to razborito ili ne, ne znam. Da je rizičnost nešto veća... No svatko tko izlazi iz četiri zida izlaže se u nekoj mjeri riziku. Mislim da se u četiri zida živjeti ne može. To je pokazao lockdown. Moramo živjeti s tim", rekao je doktor.
Na pitanje je li se u karijeri susreo s nečim sličnim situaciji koju danas doživljavamo, kaže:
"Diplomirao sam 1971. godine i od tada sam u neprekidnom radnom odnosu. Jedan je vikend u Hrvatskoj bio koji se može, s puno drugačijim karakteristikama, usporediti s ovim. Tada su se u našoj zemlji pojavile iznenadne smrti pacijenata na dijalizi i to je bilo jako zahtjevno vrijeme. U tom trenu nitko nije znao što se događa i detektivskim je radom trebalo dokučiti o čemu se radi. To je kraće trajalo i završilo s manje nesretnih ishoda, ali je bilo vrlo ozbiljno", rekao je Gašparović.
Što se tiče situacije u zdravstvenom sustavu danas kazao je kako je ona mnogo drugačija nego u vrijeme kada je on radio.
"O dugovima neću govoriti, jer oni postoje jako dugo. Nesretne situacije o kojima sam čitao nisu bile karakteristike vremena kada sam radio u bolničkom sustavu uopće. Možda se preciznije može reći da su to bile iznimne situacije, da za nekoliko dana nedostaje jedan lijek, ali se to nastojalo posudbama unutar bolnice ili posudbama među bolnicama riješiti. To nije bilo tako dramatično.
No ovo što se događa sada drugačije je nego što se događalo u zadnjih nekoliko desetljeća", rekao je liječnik za N1. (PSD)
