"Posudi respirator", tako bi se mogao nazvati "rescEU" europski sistem solidarnog pomaganja između članica EU-a kada su u pitanju šumski požari, glad, potresi, odnosno prirodne katastrofe i epidemije.
Po tom sustavu, jedna će članica od druge moći u ovo vrijeme pandemije koronavirusom posuđivati respiratore ako ih neka članica EU-a ima viška.
Narodnim jezikom, ako u Hrvatskoj ima viška respiratora i u tom trenutku joj ne trebaju, a zdravstveni sustav neke druge EU članice "puca" jer nema respiratora, ta članica EU-a će uputiti zamolbu Europskoj komisiji (EK), koja će na temelju raznih parametara donijeti odluku treba li zaista nekoj drugoj državi dodatna količina respiratora i može li joj, recimo Hrvatska posuditi svoj "višak" respiratora.
Nešto slično se dogodilo prije dva dana, kada su Česi i Nijemci dogovorili, ako to bude potrebno, da se češki pacijenti zaraženi COVID-om mogu "prebaciti" na liječenje u Njemačku.
Stvarna brojka
Nadamo se da Hrvatska neće nikada morati posuditi respirator od neke druge članice jer bi to značilo da smo u ogromnoj "banani" s brojem teško oboljelih od koronavirusa.
Hrvatska, kao što se zna, ima ukupno oko 800 respiratora i ta bi brojka tih života vrijednih uređaja trebala biti dostatna u ovoj pandemiji. Naravno, ne treba zanemariti da ti respiratori nisu predviđeni samo za COVID-bolesnike, već da su oni i za one bolesnike koji su životno ugroženi, a nisu COVID-bolesnici.
Broj životno ugroženih bolesnika kojima je potreban respirator mijenja se u hrvatskim bolnicama iz sata u sat i nikada nije isti. Stoga stvarna brojka respiratora namijenjenih COVID-bolesnicima nikada neće biti poznata.
Tako, recimo, u KBC-u Split imaju ukupno 80-ak respiratora, od kojih je u prosjeku polovina u dnevnom "pogonu", pa za one sa COVID bolesti preostaje njih 40-ak. I ta bi brojka, nadamo se, trebala biti dovoljna, jer ako ona ne bude dovoljna značit će, da u Splitu situacija sa COVID-om nije nikako dobra.
Hrvatska se nalazi i u zajedničkoj nabavi EU Komisije i iz te bi nabave, također, trebala dobiti određene količine respiratora. Isto tako treba naglasiti da je Hrvatska nabavljala i određeni broj respiratora tijekom tzv. prvog vala koronavirusa. Također je bilo i privatnih akcija, u kojima su ljudi i tvrtke donirali ove vrijedne uređaje.
No, je li respirator svemoguć?
Naravno da nije i zbog toga se pokazuje još veća potreba za pridržavanjem epidemioloških mjera.
Mnogi od onih, znanih i neznanih, koji su zbog COVID-a bili na respiratoru, nakon "skidanja" sa respiratora imali su teže ili lakše posljedice takvog načina liječenja. Prije svega, mogu razviti neku od bolničkih infekcija koja dodatno otežava liječenje.
Međutim, da ne bi bilo panike, to nije samo slučaj s onim pacijentima koji su dugo na respiratoru. Naime, bolničku infekciju, odnosno bolničku bakteriju mogu dobiti i svi drugi bolesnici koji dugo leže u bolnici i to je tako u cijelom svijetu i nije ništa novo.
Markeri upale
- Za takve je pacijente vjerojatno kako će dobiti neku od bolničkih bakterija. Zbog toga se kod bolesnika koji su priključeni na respirator ili kod onih koji su dugo na liječenju svaki dan rade markeri upale. Ne mora se nužno raditi o upali pluća, a najčešće se radi o urinarnim infekcijama, koje razviju sepsu.
Zbog toga, takvim bolesnicima svaki dan kontroliramo kliničku sliku, a ako se radi o bolesniku koji je na respirator priključen zbog COVID-a, svakih nekoliko dana mu radimo RTG pluća ili još neku zahtjevniju radiološku pretragu, kazuje nam poznati hrvatski anesteziolog i liječnik intenzivne medicine, koji je želio ostati anoniman.
Naravno, svima mora biti jasno da se u bolnici nikada ne može dobiti potpuna sterilnost prostorija u kojima borave pacijenti.
- Ista je situacija i s Jedinicama intenzivnog liječenja (JIL). JIL-ovi se stalno dezinficiraju i to svakih nekoliko sati. Dezinficiramo sve, od prostorija, zidova, uređaja... i na taj se način borimo protiv mikroorganizama koji bi mogli naštetiti zdravlju naših pacijenata - kazuje anesteziolog.
Zanimalo nas je kakvi su ishodi ako netko dobije bolničku bakteriju?
- To ovisi o zdravstvenom stanju osobe, o njegovom imunitetu, ali svakako takva bakterija dodatno ugrožava zdravlje. No, za borbu protiv takvih infekcija upotrebljavamo tzv. antibiotike rezerve, koje ne upotrebljavamo u normalnom i svakodnevnom liječenju, odnosno ne upotrebljavamo ih u rutinskom liječenju. Oni pokrivaju sve "normalne" mikroorganizme, ali i one "nenormalne", kazuje anesteziolog.
- Gotovo sve europske države koje se nalaze na Jadranu ili Mediteranu (Italija, Španjolska, Hrvatska, Grčka...) imaju iste mikroorganizme koji izazivaju bolničke infekcije.
Dok, recimo, Švedska i ostale sjeverne zemlje imaju sasvim druge uzročnike bolničke infekcije. No, te bogate sjeverne zemlje bolje se bore protiv takvih pojava jer imaju više novca i ljudi koji rade na tome, pa im je i borba protiv tih pojavnosti lakša, zaključuje naš sugovornik.