Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin komentirala je za N1 kakva je trenutno situacija u Hrvatskoj po pitanju zaraze gripom, covidom i streptokokom.
Komentirajući podatke prema kojima je samo u siječnju 281 osoba umrla od covida, od gripe njih petero, a od streptokoka šestero, Pavić Šimetin je kazala da je to situacija koja se ponavlja svaku zimu iako na različite načine.
“Svaka od tih bolesti, virusa ili bakterija ima svoju cirkulaciju u populaciju koja može biti različita od sezone do sezone”, pojasnila je ističući da je ove godine posebno situacija sa streptokokom drugačija.
Osobito je, kaže, neobična učestalost pojave invazivnog streptokoka, koji se inače javljao kod jednog ili dva slučaja u sezoni, a sada ih je bilo 15.
Hrvatsku je pogodila epidemija opasne bakterije: do sada su umrle četiri osobe, imale su između 30 i 65 godina
Pojasnila je i što je invazivni streptokok, kazavši kako to znači da se on ne zadržava u obliku gnojne angine i šarlaha, nego se razviju meningitis i/ili sepsa.
Građanima savjetuje da se jave liječniku u slučajevima kada se visoka temperatura ne može skinuti tri ili četiri dana, kao i ako imaju loš apetit, ako se ne mogu ustati iz kreveta, teško hodaju, ako se javi promjena u boji kože ili teško disanje.
Što se tiče gripe, kaže da se tek približavamo vrhuncu.
“Prema zadnjim podacima, još uvijek je od 15.000 registriranih njih 4.000 registrirano u posljednjem tjednu. Još uvijek, dakle, imamo rast, i to dosta velik. Kroz tjedan ili dva bi moglo doći do stagnacije, a onda kasnije i do pada. Važno je reći da se ljudi i dalje mogu cijepiti, pogotovo rizične skupine”, upozorila je.
Upitana nedostaje li antibiotika, rekla je da se streptokokna bolest liječi s pencilinskim antibioticima, a njih ima.
“Na sreću, nema rezistencije, osjetljivi su na antibiotike”, istaknula je Pavić Šimetin za N1.
O stanju s lijekovima protiv covida kaže:
“Oni se daju u bolnicama i prema protokolu infektologa uzima se u obzir i dob i klinička slika i druge bolesti koje osoba ima, prema tome se određuje kome će se lijekovi dati. Lijekova ima, dolaze onoliko koliko bolnice iskazuju potrebe. Vrijeme kada se dogodio Matijanićev slučaj bolnice su bile pod puno većim opterećenjem.”