Da bi došli do novca, kada im presuše svi ostali izvori, nekim ljudima padaju na pamet razne ideje. Tako ima onih koji će otići u prodavaonicu telekom operatera koji će im bez ikakve provjere ponuditi ugovor s kojim će za nekoliko kuna dobiti najmoderniji mobitel, a zatim će uređaj istoga dana prodati preko oglasnika i doći do željene gotovine ne razmišljajući hoće li za koji tjedan moći platiti prvu ratu kad im dođe na naplatu. Za razliku od ovog primjera, mnogi građani upadaju u dugove jer su ostali bez posla, razboljeli se ili su im pali prihodi pa, kad podmire najosnovnije potrebe za hranom i lijekovima, više im ne ostaje ni za plaćanje režija, a kamo li za što drugo.
Bezbroj je razloga zašto ljudi nisu u stanju podmirivati svoje troškove, no kada dužnik ne plati na vrijeme ni račun ni opomenu, razvoj događaja obično ide po sličnom scenariju. Vjerovnik, recimo telekom ili banka, tada će obično preko svog odvjetnika poslati prijedlog za ovrhu javnom bilježniku, on će donijeti rješenje o ovrsi koje vjerovnik onda predaje Fini, a ona će dužniku skinuti novac s računa, odnosno ovršiti ga. Ako je dug veći od stanja na računu, dužniku će račun biti blokiran. Vlada je od travnja zbog pandemije na pola godine obustavila sve ovrhe, koje ponovno kreću 19. listopada.
Globus u Fini doznaje kako je za ovrhu spremno 174.000 ovršnih predmeta kojima će ovršeno biti 101.000 osoba. To znači da neki imaju više od jednog duga koji vjerovnici pokušavaju naplatiti na ovaj način. U prosjeku, kažu u Fini, jedan dužnik ima pet ovrha.
Od 174.000 spomenuta predmeta 47.000 odnosi se na građane koji do sada nisu bili ovršeni. Uz te nove, u proceduri je i oko 1,2 milijuna ovrha koje su pokrenute prije 18. travnja kada je Vlada uvela šestomjesečni moratorij, i one se odnose na 234.000 osobe kojima su računi blokirani. U Fini očekuju da će, kada ovrhe krenu, dio vjerovnika naplatiti svoja potraživanja od dužnika koji na računima imaju dovoljno novca te će biti deblokirani, a da će istovremeno podjednakom broju ljudi računi zbog novih ovrha otići u blokadu pa će nakon tog magičnog 19. listopada broj tzv. blokiranih biti podjednak kao i 31. ožujka ove godine – oko 234.000.
U Fini otkrivaju da uz 174.000 ovrha koje uskoro sjedaju na račune građana postoji još 170.000 ovršnih prijedloga koji stoje u ladicama javnih bilježnika, a iskustvo pokazuje da će 85 posto njih, što je oko 145.000 dugova, uskoro postati pravomoćno i biti predano Fini da ovrši dužnike. U preostalih 15 posto slučajeva dužnici će tužiti vjerovnike te će o tim dugovanjima odlučivati sudovi. Kada se zbroji 174.000 i 145.000 predmeta, dolazimo, ističu u Fini, do broja od 319.000 ovrha, što je nekoliko tisuća manje od 323.000, koliko ih je bilo u istom razdoblju prošle godine. Ohrabruje podatak da je broj ovrha u laganom padu, približno za tri posto godišnje.
U Fini su, kažu, svjesni da ne postoji savršeni ovršni zakon, pa je tako i ovaj sadašnji često na meti brojnih kritika, te da nema toga zakona koji može potpuno riješiti problem dugova građana.
Posebno upada u oči podatak o broju tzv. velikih dužnika, osoba koje duguju više od milijun kuna. Riječ je o 1475 hrvatskih građana, što je tek 0,6 posto svih građana pod ovrhama, no njihov dug, međutim, čini čak 40,2 posto sveukupnog duga građana. Oni duguju 6,7 milijardi kuna, od 16 milijardi kuna koliki je ukupnih dug svih ovršenih. Među njima ima i pojedinaca s dugom od 30 milijuna kuna.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa