Euru građani vjeruju više nego što su vjerovali u kunu jer je trenutno samo šest posto kompletne štednje u bankama, ili 2,3 milijarde eura, u stranoj valuti, uglavnom u američkim dolarima i švicarskim francima.
Tako se čini da u prvim mjesecima otkad je euro postao domaća valuta štediše nisu potražili novu rezervnu valutu. Rezervnu valutu ovdašnji su ljudi uvijek imali, prvo je to bila njemačka marka, a potom euro. U njima su se računale, prodavale i plaćale stvari čije su se vrijednosti tako štitile od tečajnih i kojekakvih tržišnih kolebanja: vrijednosti stanova, kuća, automobila, zemljišta.
Stabilan udio eura
Poslije eura, koji je od siječnja u Hrvatskoj postao domaća valuta, građani najviše vjeruju američkom dolaru i švicarskom franku, a iz Hrvatske narodne banke navode da su krajem siječnja ove godine ukupni depoziti građana u bankama iznosili 37,2 milijarde eura. Od toga se 34,9 milijardi eura ili 93,8 posto odnosi na domaću valutu euro, čiji je udio stabilan u posljednjim godinama.
Ostatak od 2,3 milijarde eura, ističu iz središnje banke, građani drže u stranim valutama, pri čemu su krajem siječnja najzastupljeniji bili američki dolar, s 1,4 milijarde eura ili 61 posto, te švicarski franak, s 0,6 milijardi eura ili 25 posto.
– Što se tiče dinamike rasta, depoziti u euru bilježe ubrzanu dinamiku s godišnjim rastom od 13,4 posto u siječnju naprema 9,5 posto u 2021. godini. Depoziti građana u stranim valutama, dakle svim valutama koje nisu euro, na godišnjoj su razini počeli rasti tijekom 2021., a vrhunac godišnjeg rasta od 18,3 posto zabilježen je u rujnu 2022. godine. Do siječnja ove godine godišnji rast depozita u stranim valutama zamjetno je usporio na 2,2 posto – objašnjavaju u Hrvatskoj narodnoj banci.
Četiri posto štednje u Erste&Steiermärkische banci je u američkim dolarima, jedan posto je u ostalim valutama, a ostatak od 95 posto čine euri.
Osim toga, u ovoj banci vele da su lani i početkom ove godine zabilježili rast depozita, što ukazuje na nastavak dugogodišnjeg stabilnog i kontinuiranog trenda rasta, a za povećanje u prvom dijelu prošle godine kažu da je u najvećoj mjeri generirano rastom prihoda od turizma, dok se rast depozita u drugom dijelu godine može povezati s uvođenjem nove valute, odnosno konverzije.
U Erste banci je oročena štednja moguća u svim valutama s tečajne liste banke, a kamatna stopa za oročenu štednju s jednokratnim i višekratnim uplatama u ovom trenutku iznosi 0,02 posto, a za dječju štednju i štednju za mlade iznosi 0,10 posto za sve valute.
Oročena štednja
OTP banka ne primjećuje značajan interes za štednjom u drugim valutama nakon uvođenja eura u Hrvatskoj. Ističu da su polovinom prošle godine omogućili otvaranje dodatnog transakcijskog računa u eurima, koji klijenti koriste kako bi od tekućeg računa odvojili sredstva za štednju u euru ili drugoj valuti.
Raiffeisenbank omogućava oročenu štednju u eurima te u američkom i australskom dolaru.
– U prva dva mjeseca ove godine nismo zabilježili pojačani interes za ugovaranjem oročenih depozita u američkom i australskom dolaru. Klijenti i dalje u najvećoj mjeri ugovaraju oročene depozite u eurima, što je bio slučaj i prije uvođenja eura. Kamatna stopa na oročene depozite u američkom dolaru iznosi 0,10 posto, a 0,02 posto na oročene australske dolare – kažu u Raiffeisenbank.
U Zagrebačkoj banci kažu nam da se kod njih i prije uvođenja eura većinom štedjelo u eurima i takav se trend nastavlja i dalje. Dodaju da kod njih štednja ima stabilan mjesečni rast prvenstveno zbog rasta volumena na transakcijskim računima građana, a ti primarni računi građana za transakcijsko poslovanje i dalje su u eurima. Najveća domaća banka omogućava oročavanje u američkom, kanadskom i australskom dolaru i britanskoj funti.