S mirovinama u Hrvatskoj čovjek uvijek strahuje, ako je umirovljenik ili će to postati za deset ili dvadeset godina.
Ako ste u mirovini koju ste stekli radom i uplatama u mirovinski fond, strahujete hoćete li s njom uspjeti preživjeti jer prosječna radnička mirovina iznosi 2707 kuna, a ako ste budući umirovljenik, onda s knedlom u grlu dočekujete svaku krizu, kojih se zaredalo od 2008. do danas. Svaka kriza ili recesija donosi smanjenje vrijednosti novca za mirovine u obveznim mirovinskim fondovima ili drugom stupu, koji ulažu u dionice i obveznike kako bi zaradili prinose za sebe i za svoje članove.
Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) kažu da je samo u svibnju vrijednost neto imovine u drugom stupu pala za 515 milijuna kuna, na 130,9 milijardi kuna, a pozitivan mjesečni prinos imala je samo kategorija fondova A, i to 0,33 posto, a ostali su u minusu od 0,72 i 0,43 posto. Za ova ulaganja kaže se da se gledaju u dugom vremenskom horizontu, a anualizirani prinosi od početka rada otvorenih mirovinskih fondova iznosili su od 3,81 posto do 6,97 posto.
Ipak, to je nominalni rast, a ne realni.
Na sreću, dobar dio proteklih dva desetljeća inflacija je bila mala ili nikakva, a ovogodišnje divljanje cijena i visoka inflacija koja je u svibnju skočila na 10,8 posto je iznimka.
Dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije bio nam je rekao da se smatra da je inflacija u proteklom razdoblju od 20 godina bila na razini od dva posto, tako da bi realni prinos bio oko 3,84 posto. Dr. Bejaković navodi kako su to pristojni prinosi, koji su u međunarodnim usporedbama jako dobri i da bi u dugom roku trebalo sve biti dobro s mirovinama. No nitko nikome ništa ne može jamčiti.
Jedini koji koliko-toliko mirno mogu pratiti vijesti o krizama i inflaciji jesu umirovljenici koji primaju mirovine po posebnim propisima i oni koji će to postati, osobito ako su saborski zastupnici ili ministri. Dvojica takvih umirovljenih zastupnika svakog mjeseca gotovo pa uprihode jednu premijersku plaću. U imovinskoj kartici premijera stoji neto plaća od 23.157 kuna, a 685 umirovljenih ministara i saborskih zastupnika mjesečno prosječno prime po 10.729 kuna.
Ustvari, većina njih primi više novca, njih 595 prima prosječnu mirovinu od 11.292 kune, a oni ostali manje pa kvare prosjek jer jedan umirovljeni zastupnik prima prosječnu mirovinu od 4300 kuna, dvojica 4753 kune, a sedam ih prima 5560 kuna prosječne mirovine.
Povlašteni umirovljenici zastupnici trenutno primaju 10.729 kuna, a obični smrtnici, oni koji mirovinu primaju na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, primaju prosječnih 2707 kuna, a statistika je nešto bolja kad se isključe mirovine iz inozemstva pa je tada prosječna mirovina 3047 kune. Saborskim zastupnicima i bivšim članovima Vlade ove je godine mirovina porasla za 441 kunu i oni su u pet mjeseci ove godine imali veći rast mirovine nego što su obični umirovljenici imali u tri i pol godine.
Radnička je mirovina ove godine porasla za 59 kuna, a od siječnja 2019. do svibnja ove godine povećana je za 301 kunu, dok je triput više, za 937 kuna, narasla prosječna mirovina saborskih zastupnika.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavio je da je ove godine pravo na mirovinu prestalo za 22.611 ljudi, a kako broj umrlih premašuje broj novih umirovljenika, kojih je ove godine 20.975, dok raste broj osiguranika, tako se popravlja omjer onih koji uplaćuju mirovinske doprinose i umirovljenika te trenutačno na svakog umirovljenika dođu po 1,32 zaposlena.
Dok pada broj umirovljenika, raste broj korisnika mirovina po posebnim propisima. U godinu dana, od svibnja prošle godine do svibnja ove godine, broj umirovljenika pao je za njih 8999, na 1,23 milijuna, a od preklanjskog svibnja broj im je pao za 12.245 ljudi, dok je u odnosu na svibanj 2019. ove godine umirovljenika manje za 9884. Trenutno imamo 182.003 umirovljenika po posebnim propisima, njih 2769 više nego lani i 6409 više nego u svibnju 2019.
U odnosu na svibanj 2019. danas je uglavnom manji broj svih korisnika mirovina po posebnim propisima, dok je najviše, s 38.615 na 53.272, porastao broj korisnika mirovina priznatih prema općim propisima, a utvrđenih po Zakonu o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata. U tom je razdoblju njihova mirovina s 2626 kuna porasla na 3039 kuna za prosječnih 29 godina i sedam mjeseci staža.
Najkraći prosječni staž imaju umirovljenici pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, svega šest godina i devet mjeseci, a njih 6727 prima prosječnu mirovinu od 3575 kuna. Nakon njih, najmanje staža, 18 godina i osam mjeseci, imaju hrvatski branitelji, koji su ujedno najbrojniji korisnici mirovina po posebnim propisima. U svibnju je njih 70.905 primalo po 6319 kuna prosječne mirovine, a od svibnja 2019. broj im je smanjen za 271, a mirovina im je porasla za 517 kuna.
Oni koji su ove godine postali umirovljenici primaju prosječno po 2607 kuna mirovine za 32 godine i 10 mjeseci staža. Među njima je 2035 umirovljenika koji su odradili 42 godine mirovinskog staža, za što primaju prosječnu mirovinu od 3508 kuna. Njihovih 42 godine rada i uplata manje vrijedi nego šest godina i devet mjeseci staža pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.
Troje dugogodišnjih osiguranika sa 126 godina zajedničkog radnog staža i uplata mirovinskih doprinosa koji su ove godine otišli u mirovinu zajedno prime 10.524 kune mirovine, što je manje od prosječne mirovine jednog saborskog zastupnika ili ministra s prosječnih 32 godine i 10 mjeseci staža.
U Hrvatskoj tako 126 godina radničkih uplata u mirovinski fond vrijedi manje nego staž po bilo kojoj drugoj osnovi, radilo se o politici ili ratovanju, premda se obje aktivnosti financiraju onim što se stvori radom i uplatama u proračun.