Kako uopće živimo? Hrvatska pri vrhu ljestvice EU-a po divljanju cijena; šećer i mlijeko ‘krešili‘ rekordnih 40 posto, jaja 30 posto... Za jedno poskupljenje držimo rekord

Hrvatska je u kolovozu rekorderka Europske unije po rastu cijena vina od 15 posto, druga je po poskupljenju svježeg punomasnog mlijeka od 43,5 posto, treća s 13 posto skoka cijena sokova od voća i povrća, peta po poskupljenju kruha od 31 posto i 26,5 posto jogurta...

Nije to kraj priče, prema podacima Eurostata, Hrvatska je sedma po rastu cijena šećera od 40,9 posto, jaja 31,2 posto i 23,2 posto poskupljenja kave, osma po rastu cijena mesa peradi od 30,2 posto...

Mađarima najgore

Cijene hrane i bezalkoholnih pića skaču u cijeloj Europskoj uniji, najviše poskupljenje je u kolovozu u odnosu na isti lanjski mjesec pretrpjela Mađarska, u kojoj su cijene skočile 33 posto. U cijeloj Uniji cijene hrane i bezalkoholnih pića bile su veće 14 posto temeljem harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, što se računa iz iste košarice dobara i usluga iz koje se računaju nacionalni indeksi potrošačkih cijena, ali sa širim obuhvatom stanovništva i koristi se kao usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Hrvatski rast cijena hrane i bezalkoholnih pića od 18,8 posto deveti je u Uniji i veći rast imale su Latvija, Litva, Bugarska, Češka, Estonija, Rumunjska i Slovačka. Te su cijene najmanje rasle na Cipru, samo pet posto, a od osam do 8,7 posto rasle su u Luksemburgu, Francuskoj i Irskoj.

Europski zavod za statistiku priopćio je da kruh u cijeloj Europskoj uniji nikada nije bio skuplji nego sada, cijene u kolovozu narasle su mu za 18 posto, pri čemu je najveći skok bio u Mađarskoj i iznosio je 65,5 posto, dok su najmanje cijene kruhu rasle u Francuskoj, i to 8,2 posto, i Nizozemskoj 9,6 posto.

Poslije Mađarske najveći skok cijena kruha od 33,3 posto imala je Litva, dok je po 32,2 posto poskupio kruh u Estoniji i Slovačkoj. Iz Eurostata kažu da je toliki rast cijena rezultat ruske invazije na Ukrajinu, zbog koje su poremećena globalna tržišta s obzirom na to da su Rusija i Ukrajina glavne izvoznice žitarica, uljarica i gnojiva, što se odrazilo i na rast cijena. Osim kruha, poskupjelo je i povrće i meso, a osobito su naglo porasle cijene ulja i masti za kuhanje.

Zanimljivost s brašnom

Nije rat jedini zaslužan za rast cijena, posljedice suše i nevremena tek ćemo vidjeti i njima će se tek baviti statistika. Nisu ni sva poskupljenja logična. U Hrvatskoj je značajno poskupio kruh i peta je u Uniji po tom rastu, ali je brašno znatno manje poskupjelo. Po rastu cijena brašna Hrvatska je tek na 14. mjestu u Uniji.

Malo je hrane u Hrvatskoj kojoj su u kolovozu cijene skočile manje od prosjeka za EU, a takvo je brašno koje je u cijeloj Uniji prosječno poskupjelo 31,7 posto, a u Hrvatskoj 27,9 posto. Najviše je poskupjelo u Estoniji 74,9 posto, Latviji 70,6 posto, Litvi 66,6 posto, Češkoj 64,4...

Mlijeko je najviše poskupjelo u Mađarskoj - 51,7 posto, u Litvi 46,8 posto i Hrvatskoj 43,5 posto, najmanje na Malti - samo 0,1 posto i u Francuskoj 9,4 posto. Tako su došli na svoje neki od proizvođača mlijeka koji godinama upozoravaju da ćemo s gubitkom proizvođača sve više ovisiti o uvozu i plaćati sve skuplje mlijeko.

Cijene ulja

Dodajte tome nelogičnosti da u cijeni mlijeka još najmanje uberu proizvođači, koji i pored podizanja otkupnih cijena nisu zadovoljni i posljednjih tjedana traže da im se s oko tri kune otkupna cijena podigne na četiri kune, dok je cijena svježeg mlijeka u trgovinama oko 9,9 kuna.

Poskupljenjem ulja od 39,3 posto Hrvatska je ne samo ispod prosjeka Europske unije u kojoj su te cijene porasle prosječno za 53,8 posto, nego je među zemljama s najmanjim poskupljenjem, a cijene su manje rasle samo u Švedskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji, Mađarskoj, Finskoj i u Luksemburgu.

Najveći rast cijena ulja od 94 posto imala je Danska, a slijedi je Njemačka s 81,2 posto skoka cijena ulja. Ukrajina je najveći dobavljač suncokretova ulja u EU-u, a gomilanje zaliha tog ulja zbog straha od nestašica dodatno je podiglo cijene. Hrvatska ne ovisi o Ukrajini, ima dovoljno uljane repice i suncokreta, ali to njezine građane nije spasilo od poskupljenja, nego ih je zadržalo na nižim razinama nego u drugim zemljama.

Šećer je u cijelom EU-u poskupio 33 posto, najviše, čak 109 posto, u Poljskoj, u Estoniji je poskupio 81 posto, Latviji 58 posto, Bugarskoj 44,9 posto, na Cipru 43 posto, Češkoj 41,7 posto, a 40,9 posto u Hrvatskoj. Najmanje je šećer poskupio u Austriji, samo 1,9 posto.