Nešto manje odlikaša, ali i dva milijuna izostanaka više i više jedinica – to je kratka bilanca protekle 2020./2021. školske godine u usporedbi s godinom ranije, to jest 2019./2020.
Najnovije podatke u srijedu je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svojoj bazi ŠeR (Školski e-Rudnik) u kojoj donosi pregled ocjena, izostanaka i drugih podataka o učenicima osnovnih i srednjih škola od 2013./2014. do protekle 2020./2021. školske godine. Dvije zadnje godine bile su pandemijske, obilježili su ih brojni doslovni i metaforički potresi, od dugotrajnog štrajka u prosvjeti do epidemije koja je uzrokovala prelazak na virtualnu, online nastavu.
Smanjen prosječni uspjeh
Za razliku od 2019./2020. godine, kada su srušeni brojni rekordi ako govorimo o uspjehu učenika, protekle 2020./2021. ipak je smanjen i prosječan opći uspjeh učenika i broj odlikaša. Tako je prošle školske godine prosječan uspjeh naših osnovaca i srednjoškolaca iznosio 4,33. Godinu prije bio je 4,38, a u pretpandemijskoj 2018./2019. ipak još uvijek nedostižnih 4,27.
U netom završenoj 2020./2021. godini s odličnim je uspjehom prošlo 223.714 ili 49,22 posto učenika. Brojka nije mala, riječ je o gotovo polovici svih učenika osnovnih i srednjih škola, međutim, to je ipak manje u usporedbi s 2019./2020. godinom, kada smo imali 240.587 odlikaša ili njih čak 52,59 posto. U zadnjoj godini prije pandemije, dakle prije dvije školske godine, bilo ih je 46,25 posto.
Prošle školske godine rapidno je smanjen i broj učenika s prosjekom 5.0, i to za oko 15,5 tisuća ili oko 19 posto. U 2020./2021. godini tako smo imali 83.563 superodlikaša s čistih 5.0., što je 18,38 posto svih učenika, dok je godinu prije toga superodličnih bilo čak 99.080 tisuća ili 21,66 posto. S peticom je lani prošlo čak 86,82 posto prvašića (31.985), od kojih je 5.0 imalo njih 53,37 posto.
Analiza Ministarstva pokazuje kako u Hrvatskoj i dalje imamo enormno visok broj učenika koji prolaze s peticom, a ta brojka posljednjih godina samo buja. Primjerice, ukupan broj učenika osnovnih i srednjih škola sa zaključnom ocjenom od 2013./2014. godine do 2020./2021. pao je za gotovo 50 tisuća (gotovo deset posto manje), dok je istovremeno broj učenika s prosjekom 5.0 u istom razdoblju porastao za čak 14,25 posto ili za oko 10,5 tisuća (sa 73.140 prije sedam godina na lanjskih 83.563.).
Tu svakako treba upozoriti kako postoje značajne razlike u uspjehu učenika osnovnih škola u odnosu na srednju školu. Tako je protekle školske godine prosječan uspjeh učenika osnovnih škola bio 4,49, a s peticom je prošlo gotovo 60 posto (59,74 posto) osnovaca ili njih 186.066. Od njih je čak 79.558 ili svaki četvrti učenik osnovne škole (25,54 posto) bio superodličan, to jest imao 5.0. Već u srednjoj školi uspjeh pada, pa je prosječna zaključna ocjena 3,97, odličnih je bilo svega 26,31 posto (37.648) a prosjek 5.0 imalo je lanjske školske godine samo 4005 srednjoškolaca ili 2,80 posto!
Što se tiče jedinica, 2020./2021. godine zaključenu ocjenu nedovoljan (1) imalo je 3309 učenika osnovnih i srednjih škola (0,73 posto), što je trostruko više nego 2019./2020., kada ih je bilo 1196 (0,26 posto). Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izdvajaju taj podatak jer, kako kažu, što se tiče osnovnih škola, u školskoj godini 2020/.2021 imamo najveći broj (i postotak) učenika koji su godinu završili s nedovoljnim općim uspjehom još od 2014./2015. godine.
- Zanimljivo, od 205 učenika u razrednoj nastavi koji su školsku godinu 2019./2020. završni uspjeh imali nedovoljan, ali su usprkos tome prebačeni u viši razred, njih čak 33 posto ponovilo je nedovoljan uspjeh u višem razredu te palo godinu – ističu iz MZO-a.
Kao kuriozitet navedimo da u nas negativne zaključne ocjene imaju i prvašići, učenici prvih razreda osnovnih škola – njih 129 lanjsku je godinu "prošlo" s jedinicom, što je tridesetak više u odnosu na 2019./2020., kada ih je bilo 97.
Bježanje s nastave
Što tek reći o izostancima učenika? Lanjske školske 2020./2021. godine, koju su učenici, doduše, ipak nešto manje proveli u nastavi na daljinu nego godinu ranije, ukupno su "nabili" 25.154.659 izostanaka, što je oko dva milijuna školskih sati više nego 2019./2020., kada ih je bilo 23.082.415. Naravno, najveći broj toga je opravdan, lani je od ukupnog izostanka s opravdanim razlogom ubilježeno njih čak 24.522.984.
U prosjeku, svaki je učenik u Hrvatskoj protekle školske godine "markirao" 54,93 školska sata, od kojih je opravdanih bilo 53,55 sati, a neopravdanih tek 1,38 sati. To je više nego godinu ranije, kada je svaki učenik u prosjeku izostao 50,10 sati, od kojih je 48,99 bilo opravdanih, a u prosjeku tek 1,11 neopravdanih. Više izostaju učenici srednjih škola – u prosjeku imaju 66,49 izostanaka po učeniku, naspram 49,64 u osnovnim školama.
Ipak, te su brojke u odnosu na pretpandemijske nešto bolje: prije dvije godine svaki je učenik izostao u prosjeku 66,28 školskih sati, od kojih 1,69 neopravdanih. Uopće, u proteklih sedam godina u prosjeku je broj izostanaka po učeniku pao za 8,36 posto, a neopravdanih izostanaka za gotovo 57 posto?!