Prema najavama iz Banskih dvora paralelno s uvođenjem obveznih COVID potvrda djelatnicima u zdravstvu, od početka listopada uvest će se ista obveza i za socijalnu skrb, dok za zaposlene u obrazovanju - neće. Poslodavac, u ovom slučaju država želi prisiliti jedan segment javnog sektora na cijepljenje, dok drugome još tu obvezu ne nameće.
„Mi razgovaramo o svemu, ali nisam siguran da se može u ovom trenutku nešto tako najaviti. Naravno da sve odluke koje donosimo, donosimo na temelju aktualne epidemiološke situacije – odgovorio je potpredsjednik Vlade Davor Božinović na pitanje novinara Media Servisa što je s COVID potvrdama u obrazovnim sustavom.
Dakle, za razliku od profesora i učitelja – zaposleni u socijalnoj skrbi, liječnici, medicinske sestre kao i nezdravstveno osoblje u medicinskim ustanovama od 1. listopada neće moći doći na svoje radno mjesto ako ne ispunjavaju jedan od tri uvjeta: cijepljenje, preboljenje bolesti ili negativan test na COVID. Necijepljeni mogu ostati samo oni kod kojih je to medicinski indicirano.
Na pitanje planiraju li ljude potaknuti da se cijepe na način da COVID potvrde budu u široj primjeni, primjerice da su nužne za odlazak u trgovine, Božinović je kazao: "Ne bi razmišljali u tom smjeru. Sve odluke moraju biti balans između onoga što bi bilo nužno i onoga što građani mogu prihvatiti. Ovo bi značilo praktički da ne možete nigdje bez Covid potvrde. Zapravo je mudrost pronaći balans kako se maksimalno zaštititi s minimalno restriktivnim mjerama’.
Splitski liječnik prof. dr. Ivo Ivić pak nada se da će se COVID putovnice proširiti i izvan zdravstvenog sustava, a predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić drži da je uvođenje covid-potvrda u zdravstvu korak u pravom smjeru.
“Mi zagovaramo i dalje uvođenje obaveznog cijepljenja u zdravstvenom sustavu. Svatko tko je izabrao zdravstveni poziv, izabrao je da mu je sigurnost bolesnika na prvom mjestu, napomenuo je Luetić. Podsjeća da je odgovornost za zdravlje i sigurnost pacijenata imperativ za sve djelatnike u zdravstvu te da se svi zaposleni u sustavu koji nemaju medicinsku kontraindikaciju, trebaju cijepiti. Iz Hrvatske liječničke komore odgovaraju nam kako se ne radi o presedanu, jer u Hrvatskoj već postoji obvezno cijepljenje u zdravstvu za hepatitis B.
Odluke o obveznom cijepljenju u zdravstvu donijele i su već prije Italija, Grčka, Mađarska i Francuska. Slovenija je pak prelomila i donijela odluku da i zaposleni u njihovoj državnoj upravi moraju biti cijepljeni ili moraju predočiti potvrdu da su preboljeli covid-19, a u suprotnom neće moći raditi sa strankama. Nije im više dopušteno ni da rade tjedne covid testove, kao što će biti omogućeno našim liječnicima i sestrama koji se ne cijepe. Kod nas se o tome ne razmišlja.
Privatnik ne može što država može
Poslodavac kod nas može i mora propisati zaštitnu odjeću na radu, u nekim djelatnostima može uvjetovati primjerice i dress code, negdje čak nije dopuštena ni vidljiva tetovaža, pa se neki pitaju zašto po istoj logici ne bi mogao tražiti i COVID potvrdu.
Profesor radnog prava Viktor Gotovac kaže nam kako bi se i to moglo provući kroz zaštitu na radu, no ne bi preporučio da se ide tim putem. Podsjeća da za razliku od privatnih poslodavaca, država ima autoritet da uredi neke stvari. „Vjerujem da će se u dogledno vrijeme traženje covid potvrda proširiti na sve više djelatnosti, ne samo na zdravstvo i socijalnu skrb. To spada u odgovornost države, a privatni poslodavci po sadašnjem zakonskim rješenjima tu ne mogu sami uredovati bez da krše elementarne odnose uređenja iz radnih odnosa – smatra prof. dr. Gotovac.
Navodi kako država može propisivati obavezu da se neki način dokazuje da nemate bolest odnosno da ste od nje zaštićeni.
„Postoje stvari koje se za pojedine profesije mogu propisati, u ovom konkretnom slučaju zdravstvene struke, tu se čak ne zahtjeva niti cjepivo nego je dopušteno i testiranje. Stoga se ne može reći da zaposlene netko prisiljava na cjepivo jer im se omogućava i druga opcija, testiranje. O tome koliko je pošteno da se nekim djelatnostima takva obveza propiše, a drugima ne, iako su u kontaktu s ljudima, može ocijeniti samo Ustavni sud koji odlučuje narušavaju li se neka temeljna prava – zaključuje Gotovac.
Kako je u drugim zemljama?
Slovenci, kako smo već neveli, bez iznimke smatraju da svi zaposleni u državnoj upravi koji su u kontaktu s ljudima moraju biti cijepljeni ako nisu preboljeli koronu. Vladi takav potez omogućava zakon i propisi s područja zaštite na radu.
U Njemačkoj se trenutno raspravlja smiju li poduzeća uopće ispitivati zaposlenike jesu li cijepljeni. Udruge poslodavaca argumentiraju da se tako može radna mjesta učiniti sigurnijima, no u Njemačkoj poslodavci načelno nemaju pravo od zaposlenika tražiti informacije o njihovom zdravstvenom stanju. U Njemačkoj su sad izbori pa se nitko ni ne usudi dublje čačkati po toj materiji. U Velikoj Britaniji od jeseni u staračke domove i domove za njegu mogu ući samo cijepljene osobe. To vrijedi ne samo za osoblje koje je tamo zaposleno nego i za obrtnike koji bi tamo trebali obaviti neki posao.
U Poljskoj obveza cijepljenja vrijedi za vrlo rizične skupine. U Turkmenistanu se sve odrasle osobe moraju cijepiti, a u Kazahstanu se može izabrati: cijepljenje ili testiranje svakoga tjedna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....