Iako davanja na turistički najam u većini gradova i općina iznose mizernih 350 kuna za ležaj na godinu, i dalje je puno onih koji ni to nisu spremni izdvojiti za obavljanje ove djelatnosti.
Poput, na primjer, vlasnika vile u Poreču, koji se, mora se priznati, zbilja potrudio gostima osigurati odmor iz snova.
“Govorimo vaš jezik”
Nudio im je sve skupa 11 apartmana s 44 ležaja, potpuno opremljena, s terenom za odbojku na pijesku i dječjim igralištem.
“Govorimo vaš jezik”, pisalo im je na stranicama na kojima su se oglašavali.
Imali su, dakle, sve. Osim dozvola za rad.
Zato ih je ovog ljeta jedan dan posjetila inspekcija i zapečatila im svih 11 apartmana, s obzirom na to da je otkriveno da je cijela vila zapravo u crnoj zoni.
Naplaćena im je kazna od 20 tisuća kuna te još 100 tisuća na ime protupravno stečene imovinske koristi.
Slično je prošao i vlasnik još jedne luksuzne vile u istome mjestu.
U nju stane 14 gostiju, ima vanjski bazen, sedam spavaćih soba i pet kupaonica.
Zapečaćeno
Noćenje u njoj u sezoni iznosi oko 6500 kuna, ali vlasnik je bio škrt od tog iznosa izdvojiti nešto i za državu.
Opet onih istih, sitnih 350 kuna po ležaju, zbog čega mu je vila na kraju zapečaćena, a ilegalni iznajmljivač je državi na ime kazni platio znatno više nego što bi bio dužan, samo da je registrirao djelatnost pružanja usluge smještaja u domaćinstvu.
Prema podacima koje je Jutarnji list dobio od Državnog inspektorata, turistička je inspekcija od osnivanja ovog tijela u travnju prošle godine do kraja prosinca 2019. otkrila 66 slučajeva ilegalnog turističkog najma, odnosno 66 ilegalnih iznajmljivača koji su sobe i apartmane turistima iznajmljivali bez ishođenih dozvola.
Brojka od 66 ilegalnih iznajmljivača otkrivena je nakon što je inspekcija nad sustavom iznajmljivanja obavila 78 nadzora, što, iako su brojke male, praktički govori da se ilegalnim najmom bavilo 84 posto nadziranih subjekata.
Oglasi na webu
Do njih je inspekcija, doznajemo, došla prvenstveno kontrolirajući oglase na različitim internetskim platformama za pružanje usluga smještaja, iako se dobar dio ilegalnih iznajmljivača otkriva i zahvaljujući anonimnim dojavama susjeda, poznanika, gostiju, turističkih zajednica koje imaju saznanja da se na njihovom području događa ilegalni najam.
Brojke su, s obzirom na statistiku od gotovo 100 tisuća registriranih privatnih iznajmljivača, zapravo male, ali ipak predstavljaju pomak u odnosu na period prije travnja 2019. godine, kad je nadzor nad nelegalnim objektima, pa tako i onima u sustavu turističkog najma, obavljala Carinska inspekcija, i to iznimno neuspješno.
Osnivanjem Inspektorata i vraćanjem turističke inspekcije u okvire ovog tijela, inspektori su opet dobili ovlasti za nadzor nad neregistriranim najmom.
Gledajući po gradovima i općinama, najveći broj ilegalaca otkriven je na području Primorsko-goranske županije, točnije u Novom Vinodolskom i Crikvenici, slijedi Istarska županija, u kojoj je najveći udio smještaja na crno detektiran u Medulinu, Barbarigi i Marčani, dok se solidnom brojem može pohvaliti i općina Vir, kao i gradovi Hvar i Split te općina Stanići.
Kazne za ilegalne iznajmljivače propisane su u Zakonu o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te propisuju da će se novčanom kaznom od 10 do 30 tisuća kuna kazniti fizička osoba koje obavlja djelatnost bez registracije kod nadležnog tijela, a zakonom je predviđeno i oduzimanje imovinske koristi ostvarene nelegalnim radom, kao i naplata naknade za postupak pečaćenja objekta.
Podrška
“Brojka od 66 ilegalnih iznajmljivača i nije tako mala, posebno kad uzmemo u obzir činjenicu da turistička inspekcija zapravo ima mali broj inspektora te da su oni imali prilično kratak period, tek prošlo ljeto, za otkrivanje ilegalaca. Podržavamo to što su turističkim inspektorima vraćene ovlasti za nadzor nad nelegalnim najmom jer sustav, kako je prije bio organiziran, nije funkcionirao.
Također, bilo bi zanimljivo vidjeti strukturu tih ilegalnih iznajmljivača, posebno podatak odakle su, jer je naša pretpostavka da se ilegalnim najmom ovdje većinom bave stranci, a manje domaći ljudi”, tvrdi Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.