Ovdje ih je trenutno tridesetak. Sve poskoci, samo Vipera ammodytes. Većina je ulovljena oko Slunja, ali su se ovdje i razmnožavali.
Poskok je antigenski toliko moćan da njegov produkt, protuotrov koji dobijemo od njega, djeluje protiv ugriza još četiriju ljutica našeg bazena – riđovke, Vipera lebetine, aspisa i xtanthine. Zapravo, na sve ljutice mediteranskog bazena. Čak smo svojedobno dobili otrov dviju azijskih ljutica, mislim iz Kazahstana, da istestiramo na našem poskoku. Njegov protuotrov "pokrio" je više od 90 posto otrova azijskih ljutica, dakle visoko je djelotvoran i protiv njihova ugriza.
- Pogledajte Fajtera! On je glavni, ali zna stvarati probleme - govori nam Hrvoje Šindler, dr. med. vet., voditelj Odjela za proizvodnju antiseruma i uzgoj pokusnih životinja na lokaciji Brezje Imunološkog zavoda, dok obilazimo to mjesto s kojega bi već od iduće godine trebala krenuti proizvodnja koja bi, od brojnih posrtaja umorni hrvatski Imunološki zavod, trebala vratiti na europsku, pa i svjetsku kartu biotehnološke proizvodnje.
Hladni pogon
Već od samog pogleda na prostoriju s 30-ak zmija ljutica, koje se lijeno rastežu ili tu i tamo ispuste prepoznatljivi siktaj u dobro održavanom terariju, poželite uteći glavom bez obzira. Ali, njihov protuotrov doslovno vam i spašava život - samo Hrvatska godišnje bilježi oko 50 do 60, nekad i 70 slučajeva ugriza zmija.
Pogoni Brezja u Svetoj Nedelji, mjestu dvadesetak kilometara udaljenom od Zagreba, zamrli su 2013. godine nakon što su, usporedo s hrvatskim ulaskom u Europsku uniju, ostali bez proizvodne dozvole za proizvodnju zmijskog protuotrova.
Osam godina održavao se, prepričava Hrvoje Šindler, samo hladni pogon.
Na oko 80 tisuća četvornih metara farme, osim 30-ak poskoka, još je i 16 konja, više od tisuću bijelih miševa, oko 60 do 70 zamorčića, 20 ovaca. Do danas je zadržano 14 radnika.
Ali, stvari se mijenjaju. Nakon što je 2. lipnja ove godine Vlada donijela odluku da prihvaća prijedlog programa revitalizacije Imunološkog društva, s hodogramom koji su izradili Imunuloški zavod u suradnji s Ministarstvom zdravstva, udareni su temelji za realizaciju dva bitna plana: na lokaciji u Brezju, a očekuje se da bi to moglo biti 2023. godine, niknut će nova tvornica u kojoj bi se trebala pokrenuti proizvodnja cjepiva i antitoksina.
Prije toga, do proljeća iduće godine, plan je izgraditi polumontažni objekt u Brezju u kojemu bi se ponovno pokrenula proizvodnja zmijskog protuotrova, kako bismo do početka iduće turističke sezone, prema optimističnom planu, ovdje proizveli barem prvu seriju od tisuću ampula. I ne samo za naše potrebe.
- Sada smo fokusirani na pravne korake jer sve ovo zahtijeva poštivanje iznimno složene procedure. Očekujemo da do kraja ove ili najkasnije u siječnju iduće godine dođe do gašenja društva Imunološkog zavoda te bismo rad nastavili kroz ustanovu i to na način da se, na temelju odluke Vlade, imovina i obveze društva prenose na državu.
Nakon toga Republika Hrvatska daje ustanovi Imunološki zavod na korištenje, odnosno prenosi na ustanovu one kapacitete i efektivu koja je potrebna za daljnji razvoj poslovanja: a to je prvo i osnovno ovo zemljište u Brezju. Mi već sada paralelno radimo na više kolosijeka, pa tako su u tijeku pripremne radnje za izgradnju novog objekta - tvornice - poput geodetskih ispitivanja, razgovora s gradom Sveta Nedjelja oko izmjene prostornih planova i slično – prepričava dr. Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda, koji nas je također dočekao u Brezju.
Cjepivo protiv korone
Da ne duljimo s iznimno detaljnim planovima i procedurom koja se mora ispuniti kao preduvjet za izgradnju nove tvornice, pitamo dr. Čardžića što će se ovdje proizvoditi od, nadamo se, 2023. godine:
- Ne govorimo samo o zmijskom antitoksinu. Planira se izgradnja tvornice modularnog tipa, što uključuje proizvodnju virusnih cjepiva po staroj tehnologiji, prema novoj tehnologiji, također i proizvodnju plazme, zmijskog antitoksina, a u planu su čak i bakterijska cjepiva i ona protiv tetanusa. Gradit će se vjerojatno u fazama, s tim da neosporno krećemo s virusnim cjepivima, i to starog tipa, protiv dječjih bolesti kao što su morbili (ospice) i rubella (rubeola) – prepričava ravnatelj Čardžić.
Što je s mogućnošću proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa?
-Tu smo zasad tanki jer nemamo tehnologiju. Imamo tehnologiju i znamo proizvoditi cjepivo protiv dječjih bolesti. Zato dogovaramo strateškog partnera za distribuciju tih gotovih proizvoda po svijetu, što najviše uključuje jugoistočnu i južnu Aziju odakle već imamo upita.
Procjenjujemo da to znači potrebu za najmanje 300 milijuna doza godišnje koje mi možemo proizvoditi i to je ona baza koja nam osigurava financijsku stabilnost za kasnije – ističe Vedran Čardžić, dodajući kako to znači da bi u dvije do tri godine samo na ovaj način mogli otplatiti cijelu investiciju.
Planovi za projekt u Brezju teški su oko stotinu milijuna eura, koji se namjeravaju namaknuti iz državnog proračuna i kohezijskih fondova EU-a. Planovi su zaposliti još najmanje 240 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih.
Ali prije svega toga već iduće godine ovdje će se graditi polumontažni objekt za proizvodnju zmijskog antiseruma, koji na europskome tlu kronično nedostaje. Trenutačno taj protuotrov u Europi proizvode samo Francuzi i njihov Sanofi Pasteur. Mnogo se ovih dana pisalo kako je Hrvatska od Francuza ove godine morala nabaviti 18 ampula protuotrova po nevjerojatnih 22 tisuće kuna po dozi, a kada je naš Imunološki proizvodio taj protuotrov ta je doza koštala tisuću kuna.
Trenutačno naše bolnice raspolažu s oko 120 doza, što je dovoljno za ovu i dio iduće godine. Nešto je preostalo još iz proizvodnje Imunološkog, ali prije iduće turističke sezone plan je oživjeti proizvodnju novih doza.
Dobra kondicija
- To je jedan od strateških proizvoda. Potrebe postoje u cijelom našem okruženju. Mi smo u prvih šest mjeseci ove godine imali upite od zemalja iz okruženja za negdje oko tisuću ampula. Govorimo o svim zemljama mediteranskog bazena, uključujući Tursku, Italiju, s tim da postoji mogućnost širenja primjene našeg proizvoda ne samo na humanu nego i veterinarsku medicinu. Taj se proizvod nekad primjenjivao i kod lovačkih pasa – samo Talijani imaju oko dva milijuna registriranih lovačkih pasa – prepričava dr. Čardžić, koji podsjeća da je nekad Imunološki proizvodio i po deset tisuća ampula u jednoj seriji, odnosno godišnje i po tri do četiri serije, što znači i do 40 tisuća doza godišnje. Ubuduće se ne bi vjerojatno išlo na tako visoke brojke, nego u skladu s potrebama i narudžbama. U Brezju je za to sve spremno:
- U boljoj su kondiciji nego mi! – odgovora doktor Hrvoje Šindler na upit jesu li životinje u Brezju spremne za sudjelovanje u skorom lancu proizvodnje dragocjenog antiseruma.
Doktor Šindler je ovdje od 2006. godine i preživio je sve potrese koji su zadesili Imunološki zavod, ali i sada podsjeća kako treba imati na umu da realizacija svih ovih projekata zahtjeva ispunjavanje rigorozne legislative, uključujući i GMP norme (Good Manufacturing Practice – Dobra proizvođačka praksa) pa će se ovdje nabaviti i procesni izolator koji omogućuje apsolutnu čistoću u jednom segmentu proizvodnje, treba dobiti dozvole HALMEDA-a, Ministarstva poljoprivrede i njihova Ureda za dobrobit životinja i tako dalje.
- Teoretski mi možemo za tri tjedna proizvesti antiserum, ali ne smijemo dok prethodno ne ispunimo sve administrativne zahtjeve. Ovdje smo u sklopu antiserumske prozvodnje nekad proizvodili zmijski protuotrov, antitetanusni serum, serum protiv difterije, crne udovice, to je bio portfelj.
Što se tiče priče o antiserumima mogućnosti su nepresušne. Na svaki poznati antigen u prirodi postoji protutijelo. Drugim riječima, mi bismo danas-sutra, ako se ta priča razvije i ako osjetimo komercijalnu isplativost, mogli ovdje raditi antiserume na što god vam padne napamet – bakterije, viruse, što god – ne krije svoja nadanja dr. Šindler.
Zasad su planovi koncentrirani na proizvodnju zmijskog otrova koji bi već iduće godine mogao kao domaći proizvod stići na hrvatsko i inozemno tržište.
- Naš je cilj da iz ove kućice izađe gotova flašica protuotrova! Dakle, da cijeli proces, koji se sad odvija u dva koraka, radi Imunološki zavod i to na lokaciji Brezje – poručuje dr. Šindler koji nije propustio navesti i ovu važnu konstataciju: "U UN-u kažu da zemlje koje imaju biotehnološku proizvodnju kao da imaju naftna polja!“