Zemlje diljem Europe uvode strože mjere zbog sve većeg broja zaraženih, a nova omikron varijanta širi se kontinentom, javlja BBC u utorak, a prenosi Hina.
Studije sugeriraju da je omikron blaži od delte, s 30 do 70 posto manjom vjerojatnošću da će zaražene osobe završiti u bolnici. Ipak se strahuje da bi velik broj slučajeva mogao preplaviti bolnice.
Takvo strahovanje izrazio je danas na N1 televiziji i načelnik Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije, Damir Gabrić: "Stanje u Dalmaciji nije dobro, brojevi rastu. Danas je u splitskom KBC-u 176 zaraženih, 37 osoba je na respiratoru. Svaki dan moramo apelirati na naše sugrađane, znamo da su praznici i druženja, ali to treba svesti na najmanju moguću mjeru."
U neskladu s time je pak najava popuštanja mjera u "najluđoj noći" pa smo za komentar toga upitali imunologa, dr. Stipana Jonjića, koji nam je odgovorio:
– Budući da ja nisam epidemiolog, na ovo pitanje mogu odgovoriti samo kao obični promatrač zbivanja. Osobno, ja mislim da su kod nas inače mjere dosta blage, a i one koje su na snazi često se ne primjenjuju u svakodnevnom životu. U kombinaciji s relativno slabom procijepljenošću to nas je dovelo u situaciju da smo po nekim parametrima na samom dnu ljestvice EU zemalja.
Uvođenje dodatnih olakšanja tijekom Božićnih blagdana vjerojatno neće ništa bitnog promijeniti, ali se stječe krivi dojam da smo prebrodili krizu ili bar ovaj val. A daleko smo od toga – upozorava dr. Jonjić i predviđa:
– Brza ekspanzija nove varijante nazvane omikron samo će pogoršati stanje. Zasigurno ćemo imati na dnevnoj bazi puno više zaraženih, a moguće da ćemo i preopteretiti bolnički sustav.
U javnosti se širi informacija da je ovaj soj virusa puno blaži odnosno manje patogen, što je moguće. Čak i ako je tako, to ne znači da ćemo val izazvan ovom varijantom lako prebroditi, tim više što među onima koji se nisu cijepili još uvijek ima puno starijih građana koji su po naravi stvari puno osjetljiviji na infekciju i razvoj ozbiljnijih bolesti.
Situaciji, nažalost, ne pomaže i činjenica da je ovaj virus vrlo nepredvidiv i onima koji planiraju mjere nije lako. Budući da se stalno događaju mutacije zbog kojih se virus mijenja i često izmiče nadzoru našeg imunološkog odgovora dugoročno je nezahvalno bilo šta prognozirati. Primjer za to je činjenica da i cijepljeni mogu biti inficirani, pa čak i širiti virus. To ne znači da se ne trebamo cijepiti, jer kao što stalno ponavljamo – osim antitijela postoji i druga komponenta imunološkog odgovora, koja je puno otpornija na virusno izbjegavanje imunološkog nadzora – zaključio je dr. Stipan Jonjić.